Srčani udar

Što je srčani udar?

Srce radi 24 sata na dan, pumpajući krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima kroz tijelo. Samo srce se snabdjeva krvlju kroz svoje srčane arterije. Kod bolesti srčanog krvožilnog sistema stvaraju se naslage kamenca i masnih tvari duž nutarnjih stijenki arterija. Kamenac privlači i krvne komponente koje se također talože na tkivo stijenki. Nazvan atheroskleroza proces se razvija postupno, tokom mnogo godina. Često započinje vrlo rano u životu, čak u djetinjstvu.

Masne naslage ili kamenac, mogu se odlomiti i dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka.

Ugrušak smanjuje protok krvi. Ciklusi stvaranja masnih naslaga, odlamanja i stvaranja ugrušaka uzrokuju suženje srčanih arterija, smanjujući protok krvi.

Preživjeli ste prvi srčani udar? Uz umjereno vježbanje imate 60% više šanse da ne doživite drugi srčani udar.

Stanje kada do srca dopire premalo krvi naziva se ishemija. Moguća je bol u grudima ili angina. Bol se može javljati različito, te biti blaga i povremena, ili izraženija i postojana. Može biti dovoljno oštra da onemogućava normalan svakodnevni život. Isto to stanje nedovoljne opskrbljenosti srca krvlju može i biti bez ikakvih simptoma, stanje koje se naziva tiha ishemija.

Ako ugrušak iznenada prekine veći dio ili cijelo snabdjevanje srca krvlju, dolazi do srčanog udara. Stanice srčanog mišića koje ne dobijaju dovoljno kisika putem krvi počnu odumirati. Što je duže vrijeme bez postupka koji bi omogućio ponovo uspostavljanje protoka krvi, veće je oštećenje srca.

Tko je u opasnosti?

Srčani udari napadaju i muškarce i žene podjednako. Ipak neke osobe su izloženije od drugih zbog "faktora rizika". Faktori rizika su oblici ponašanja ili uvjeti koji povećavaju mogućnost razvoja bolesti. Neki su van vaše kontrole dok većinu njih možete mjenjati te smanjiti rizik prvog ili ponovljenog srčanog udara.

Faktori koji povećavaju rizik srčanog udara

Faktori koje ne možete kontrolirati

  • · Postojeće bolesti srca, uključujući angioplastiku ili kirurške zahvate na srci ili anginu.
  • · Životna starost. U muškaraca se rizik povećava nakon 45. godine, dok u žena se rizik povećava nakon 55. godine života.
  • · Obiteljska povijest ranih srčanih oboljenja - otac lili brat prije 45. godine, majka ili sestra prije 55. godine života.
  • Faktori koje možete kontrolirati
    • · Pušenje
    • · Povišeni krvni pritisak
    • · Povišeni kolesterol u krvi
    • · Pretjerana tjelesna težina
    • · Tjelesna neaktivnost
    • · Dijabetes
    • · Stres

    Posljedice faktora rizika se ne zbrajaju jednostavno jedne na druge, već međusobno povećavaju svoja djelovanja. Zato je vrlo važno sprečavati i kontrolirati faktore rizika za koje je to moguće. Ako postoji jedan ili više tih faktora savjetujte se sa svojim liječnikom o tome kako smanjiti rizik prvog ili ponovljenog srčanog udara.

    Kako smanjiti štetu na srcu?

    Postoje postupci koji se primjenjuju prilikom srčanog udara kojima se otvaraju blokirane krvne žile kako bi se obnovio dotok krvi što prije. Time se sprečava ili ograničava oštećenje srčanog mišića i smanjuje mogućnost ponavljanja srčanog udara. Glavni postupak je trombolitička terapija kojom se nastoje razbiti ugrušci. Osim toga rabe se i angioplastika, te kirurški postupci premošćenja začepljene srčane arterije.

    Da bi bili efektni sa tim postupcima se mora započetu najkasnije 1 sat nakon početka prvih simptoma. Brzo brzo reagiranje vam može spasiti život i ograničiti oštečenja srca.

    Kako preživjeti srčani udar?

     Brzo djelovanje je vaše najbolje oružje protiv srčanog udara.

    Zašto? Jer lijekovi za razbijanje ugrušaka i ostali postupci otvaranja arterija mogu prekinuti infarkt koji je u toku. Oni mogu spriječiti ili ograničiti štetu na srcu, ali sa njima treba započeti odmah po pojavi prvih simptoma. Što se prije počne sa tim postupcima veča je mogućnost preživljavanja i potpunog oporavka. Da bi bile najefikasnije najbolje bi bilo započeti unutar 1 sat od početka simptoma infarkta.

    Oko trećine srčanih udara završava smrću, sat vremena nakon pojave prvih simptoma. Na sreću svatko može poduzeti korake da zaštiti svoje srce i svoj život.

    Nesigurnost je normalna

    • Očekivanja često ne odgovaraju stvarnosi kad se radi o srčanom udaru. Očekujemo nešto poput filmskog infarkta kad se osoba uhvati za grudi i padne. Zbog takve predodžbe nismo sigurni da li zaista se radi o srčanom udaru i odlučujemo pričekati dok nismo sigurni umjesto da odmah zovemo službu hitne pomoći. To se događa i osobama koje su već imale srčani udar. Slijedeći srčani udar može imati potpuno različite simptome
    • Naučite prepozanti znakove srčanog udara, ali uvijek budite svijesni: čak i ako niste sigurni da se radi o srčanom udaru, morate provjeriti.
  • Odgađanje može biti smrtonosno
    • Većina osoba koje imaju srčani udar čekaju predugo i prekasno zatraže liječničku pomoć. To može biti kobna greška. Kašnjenje poziva hitne pomoći je najčešći uzrok kašnjenja pravodobne pomoći - puno češći nego kašnjenje u dolasku službe hitne pomoći ili kašnjenje u bolnici pri prijemu.
    • Ljudi se često odluče za "pričekati da se vidi" pristup jer:
    • ne poznaju simptome srčanog udara i zamjenjuju ih za nešto drugo
    • boje se i nisu voljni priznati da simptomi mogu biti nešto ozbiljno
    • ne žele "napraviti scenu" i otići u bolnicu i ustanoviti da je lažna uzbuna
    • ne razumiju u čemu je važnost što hitnijeg odlaska u bolnicu
    • Neki pacijenti češće nego drugi otežu sa odlaskom u bolnicu. Među njima su najčešće žene, starije osobe i pripadnici manjina.
    • Većina žrtava srčanog udara čeka dva ili više sati nakon početka simptoma prije nego li potraže liječničku pomoć. To kašnjenje može uzrokovati smrt ili trajno oštečenje srca - oštečenje koje utječe na normalno obavljanje svakodnevnih poslova
    • Prvo što treba napraviti kada dođe do srčanog udara je zvati 94 - službu hitne pomoći - bez obzija da li ste sigurni ili niste da se radi o srčanom udaru.
    • Tko god pokazuje simptome srčanog udara mora primiti liječničku pomoć odmah. Ne čekajte duže od par minuta - najviše pet minuta - prije poziva 94.
      • Najbolji način da stignete na vrijeme u bolnicu je poziv na 94 - službu hitne pomoći. Osoblje hitne službe može započeti sa postupkom liječničke pomoći i prije dolaska u bolnicu.
      • Za vrijeme srčanog udara srce može prestati kucati. Osoblje hitne službe je osposobljeno za pomoć u takvom slučaju i da ponovo pokrenu srce koje ne kuca.
      • Osobe koje doveze hitna služba obično brže primaju pravi tretman po dolasku u bolnicu.
      • Ako imate simptome srčanog udarra i ne možete iz bilo kojeg razloga pozvati 94, zamolite nekoga da vas odveze u bolnicu. Ni u kom slučaju ne vozite sami, osim ako baš nemate drugog izbora.
    • Osoblje hitne pomoći
      • Poziv na 94 je poput dovođenja bolničke hitne službe do svojih vrata. Zašto?
      • Osoblje hitne službe može izmjeriti sve vaše vitalne znakove, ustanoviti vaše medicinsko stanje i ako je potrebno poduzeti dodatnu brigu.
      • Na mnogim mjestima kola hitne službe su povezana sa odjelom u bolnici i mogu prenijeti podatke o vašem stanju. Tako se u bolnici samo nastavljaju započeti postupci.
      • Osoblje hitne službe može započeti sa različitim vrstama liječenja već na licu mjesta zahvaljujući raznim aparatima i lijekovima koje uvijek imaju sa sobom.
    • Planirajte unaprijed
      • Napravite plan što ćete raditi u slučaju srčanog udara. Tako se štedi vrijeme i pomaže spasiti živote.
      • Da biste planirali unaprijed:
        • naučite znakove srčanog udara
        • razmislite što biste uradili da imate simptome srčanog udara - u slučaju da ste kod kuće, na poslu, usred noći ili na nekom mjesti ili situaciji koa zahtjeva planiranje unaprijed.
        • odlučite tko će se brinuti za djecu ili starije osobe o kojima normalno vi brinete. Osoblje hitne službe može kontaktirati vaše prijatelje ili rodbinu.
        • Razgovarajte sa obitelji i rodbinom o znakovima srčanog udara i važnosti ranog pozivanja hitne pomoći. Objasnite prednosti poziva 94 nad vlastitim prevozom do bolnice.
        • Govorite sa svojim liječnikom o srčanom udaru i što možete poduzeti da smanjite rizik.
        • Savjetujte se sa liječnikom što trebate napraviti ako ossjetite neki od simptoma srčanog udara.
    • Prikupite važne podatke koje trebate ponijeti u bolnicu sa sobom.

    Osoblje profesionalno izloženo zračenju u usporedbi sa svojim kolegama bez utjecaja tog zračenja, imaju skoro 7 puta veću vjerojatnost dobivanja raka koštane srži i limfocita, a više od 4 puta veću vjerojatnost razvoja tumora tiroidne žlijezde. Mlađe osobe između 20 i 30 godina imaju 55% veći rizik da dobiju rak.

    Dogovorite besplatnu detekciju zračenja na tel:

    091/7893 502  

    [Spavanje] [Povijest] [Radiestezija] [Detekcija] [Tehnička] [Hartmann] [Curry] [Štetnost] [Mjerenje] [Zaštita] [Iskustva]