Rak maternice

Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa, koji se na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg karcinoma dojke

Ta se bolest otkriva u uznapredovanom i neizlječivom stadiju sve dok 40-ih godina ovog stoljeća svijet nije prihvatio citodijagnostiku, koja je omogućila smanjenje obolijevanja i umiranja te očuvanje kvalitete življenja.

Tko najčešće obolijeva od raka vrata maternice?

Prosječna životna dob žene u kojoj nastaju maligna i premaligna oštećenja vrata maternice danas je niža nego prije dva ili tri desetljeća, zbog utjecaja faktora njihova razvoja.

Najznačajnijim uzrocima rizika smatraju se rani početak spolnog života (prije 18. godine), mijenjanje spolnih partnera, spolnoprenosive bolesti i pušenje.

U borbi protiv raka vrata maternice razlikujemo primarnu i sekundarnu prevenciju. Postupci primarne zaštite sprječavaju bolest (npr. Zdravstveno prosvjećivanje o samozaštiti od uzroka rizika), a metode sekundarne zaštite (na prvome mjestu citologija) bolest rano otkrivaju. Stoga posjet ginekologu i citološka analiza po početku spolnog života, ali ne nakon 20. godine, te redovite kontrole pružaju mogućnost otkrivanja uzročnika spolno prenosivih bolesti, predstadija, i početnog stadija karcinoma, kad je on još izlječiv.

Što je to "PAPA" test?

To je citološka analiza brisa vrata maternice uzetih kod ginekoloških pregleda kojim otkrivamo pred stadije raka vrata maternice. Mikroskopskom citološkom analizom stanica moguće je rak otkriti u početnom asimptomatskom razdoblju koji se ne može vidjeti golim okom. Istodobno se može prepoznati većinu spolno prenosivih bolesti i karakteristične promjene koje izazivaju na stanicama čije je liječenje sastavni dio sprečavanja razvoja raka. Test je otkrio (1924g.) G. N. PAPANICOLAU, grk podrijetlom, po kome je i nazvan "PAPA" test.

Tijekom pregleda ginekolog uzima bris rodnice i vrata maternice (VCE – vaginalni, cervikalni i endocervikalni bris), i taj postupak je bezbolan. U citološkom laboratoriju uzorke analiziraju pod mikroskopom i probiru (skriniraju) citoskrineri (posebno obučeni tehničari) koji sve abnormalne nalaze proslijeđuju citologu (liječnik specijalist kliničke citologije).

Ovisno o vrsti i izraženosti citološki otkrivene atipije, citolog preporučuje ginekologu da ponovi pretragu u određenom vremenskom razmaku, uz ili bez liječenja upale, da učini koloposkopski pregled (koloposkop je uređaj kojim se, pod povećanjem od 20 do 50 puta, promatra vrat maternice), odnosno da pošalje uzorak tkiva patologu (liječnik specijalist patološke anatomije). Međutim i u ovom području medicine moguće su pogreške (u obliku lažno pozitivnih i lažno negativnih nalaza) bilo kojeg člana tima (citoskriner, citolog, patolog i ginekolog). Atipičan citološki nalaz smatra se lažno pozitivnim ukoliko se histološkom analizom ne nađe atipija. Opasniji je lažno negativan rezultat citološke pretrage, jer se može dogoditi da žena, u uvjerenju da je zdrava, ne dođe na redoviti pregled (jedanput na godinu).

Najčešći uzroci lažno negativnog citološkog nalaza mogu biti prečesto uzimanje uzoraka (u razmacima manjim od mjesec dana), netočno uzimanje i loše razmazivanje brisa, loša tehnička priprema te previd pri mikroskopskoj analizi. Smanjenje broja navedenih grešaka moguće je nadzorom kvalitete rada koji uključuje i trajnu izobrazbu ginekologa, citologa i patologa.

Duža izloženost organizma utjecaju geopatogenih zračenja, može izazvati ozbiljan poremećaj elektromagnetnog polja što dovodi do poremećaja elektromagnetnog svojstva krvi. Na mjestima gdje su prisutna geopatogena zračenja često je izuzetno uvećan elektrostatički naboj, koji može utjecati na pojavu depresija, agresivnosti, glavobolja, srčane smetnje i dr..

Dogovorite besplatnu detekciju zračenja na tel:

091/7893 502  

[Spavanje] [Povijest] [Radiestezija] [Detekcija] [Tehnička] [Hartmann] [Curry] [Štetnost] [Mjerenje] [Zaštita] [Iskustva]