Rak jajnika

Rak jajnika je zloćudna bolest koja se, sve dok bolest ne uzme maha, rijetko javlja prepoznatljivim znacima. Slobodni tumori, katkad i veličine muške šake, nužno ne uzrokuju tegobe koje se obično javljaju tek širenjem u okolinu. Osjećaj rasta, napetosti i pritiska u donjem dijelu trbuha i zdjelici obično su prvi znaci. Bol koju bolesnica osjeća je trajna i mukla s povremenim jačanjem, "sijevajuća" u noge i leđa duž kralježnice te iznenadna pri gibanju i radu. Zbog hormonske aktivnosti tumora može se javiti pojačano i/ili neredovito krvarenje iz maternice, pojačana dlakavost, vanjski izgled i glas nalik muškome te izmijenjen izgled vanjskog spolovila (maskulinizacija).

Sve zrači! Zračenje dolazi iz svemira, iz zemlje, iz zgrada, i naravno iz  nas. Neka zračenja su zdrava, korisna,  omogućuju normalan život, druga opet donose smrt.

Živimo u   svijetu koji zrači! Što je zapravo zračenje? Zračenje, njihanja, valovi – su pojmovi za nešto nevidljivo, u nekom smislu zastrašujuće. Ne zaboravimo, da živimo u vrijeme atomske energije (Nagasaki, Hirošima, Černobil itd.) Černobil je najbolji primjer kako je malo vremena dovoljno da dođe do velike katastrofe izazvane štetnim zračenjem.

Kada čovjek napravi poremećaj u prirodi ona se štiti patogenim zračenjima i njihovom emisijom. Karakterističan primjer su čvorovi nazvani po dr. medicine Ernstu Hartmannu, njemačkom liječniku iz Eberbacha koji ih je znanstveno obradio i dokazao malignost. Ti čovorovi sjecišta su magnetskih silnica zemljinog magnetskog polja. Oni u određenom pravilnom rasporedu čine globalnu mrežu koja isijava, odnosno emitira magnetsku energiju zemlje.

Dugotrajna izloženost zračenju (radno mjesto, krevet) kao i senzibilitet osobe izložene zračenju pogoduju razvoju raznih bolesti. Smatra se da ako krevet stoji na mjestu izloženom zračenju da osoba ima velike šanse u slijedećih 2-8 godina oboljeti od teže bolesti. radi li se pak o izloženom zračenju na čvoru ( križanju dvije linije zračenja) tada u kratko periodu nastupa teže oboljenje i smrt.

Jajnici su parni ženski spolni organi smješteni u maloj zdjelici, sa svake strane maternice po jedan.

Normalni jajnici su bademastog oblika, čvrste konzistencije i nepravilno uleknute vanjske površine, dužine oko 4 cm, te 3cm u širem i 1.5 cm u užem promjeru.
Jajnici su središte ženske spolnosti, njihova glavna funkcija je proizvodnja ženskih spolnih hormona, razvoj i otpuštanje jajne stanice koje se događa tijekom svakog normalnog menstrualnog ciklusa.
Učestalost raka jajnika je različita od zemlje do zemlje: najniža je u Japanu, a najviša u Skandinaviji. Po učestalosti svih zloćudnih tumora nalazi se na petom mjestu, dok je u ukupnoj smrtnosti žena od raka spolnih organa rak jajnika na

prvom mjestu. Dakle, iako se rak vrata maternice i maternice pojavljuju češće od raka jajnika, više žena umire od raka jajnika.
Razlozi za to su kasnije dijagnosticiranje zbog nedostatka simptoma u ranim fazama bolesti i brže širenje malignih stanica po tijelu, te se zbog toga rak u više od polovice žena otkrije tek u uznapredovanoj fazi bolesti.

Proširenje vena, pojačano zgrušavanje krvi (tromboza) i oticanje nogu (edemi) prouzročeni su pritiskom i prodorom bolesti u krvne žile. Učestalo mokrenje s osjećajem pečenja, odnosno nekontrolirano otjecanje mokraće s pojavom krvi znaci su širenja tumora u mokraćni mjehur i mokraćovode, što može prouzročiti smrt bolesnice zbog otkazivanja rada bubrega (uremija). Širenje raka u debelo i/ili tanko crijevo praćeno je poremećajima pražnjenja i proljevastim sluzavo-krvavim stolicama, a pritiskom i sužavanjem crijeva postupno se posve prekida njihova

prohodnost. Krajnji je ishod smrt od " zapletaja " crijeva (ileus), kojoj prethodi nadutost (meteorizam), grčevi i povraćanje crijevnog sadržaja (miserere). Udaljene metastaze obilježene su pak znacima specifičnim za svaki pojedani organ.

Opis bolesti
Budući da je jajnik građen od više vrsta stanica (pokrovnih koje se nalaze se na površini jajnika, spolnih stanica, te specijaliziranih stanica moždine jajnika), tumori jajnika koji potječu iz tih stanica spadaju u najraznolikiju skupinu tumora. Oko 80% zloćudnih tumora potječe od pokrovnih stanica i među njima je najčešći tip serozni cistadenokarcinom, a ostali iz te skupine su mucinozni, endometrioidni, prijelazni, Brennerov tumor i neklasificirani. Preostalih 20% zloćudnih tumora jajnika potječe iz spolnih

stanica (dizgerminomi, nezreli teratomi, koriokarcinomi, embrionalni karcinomi, endodermalni sinus tumori) i od njih najčešće obolijevaju mlade žene, iz stanica moždine jajnika i iz tumora koji metastaziraju u jajnik, a to su najčešće tumori dojke i probavnog sustava.

Rak jajnika često se nalazi u oba jajnika, a širi se neposrednim širenjem na okolne organe (mokraćni mjehur, maternica, debelo crijevo), po trbušnoj šupljini stanicama oljuštenim od tumorske mase, putem limfe, te putem krvi u udaljene organe.

Uzroci i rizične skupine
Uzrok nastanku raka jajnika je nepoznat. Među faktorima koji imaju utjecaj na nastanak važni su: dob, pojava raka u obitelji, reprodukcijska funkcija žene ,te faktori okoliša. Tako je npr. poznato da se učestalost raka jajnika povećava s godinama žene (najveći broj slučajeva je u dobi od 55 do 75 godina), neki oblici raka nastaju vrlo često ili isključivo u nekim dobnim skupinama (većina tumora spolnih stanica nastaje u žena mlađih od 25 god, a većina zloćudnih tumora pokrovnog epitela nastaje u žena koje su starije od 45 god). Prethodne zloćudne bolesti, rak dojke, jajnika ili maternice u obitelji upućuju na povećan rizik. Rizik je veći u žena koje nisu rađale, koje su kasno rađale i one s kasnijom menopauzom. Trudnoće i uzimanje oralnih kontraceptiva štite jajnike i smanjuju rizik od pojave raka. Nije sa sigurnošću dokazana povezanost s čimbenicima okoliša.

Dogovorite besplatnu detekciju zračenja na tel:

091/7893 502  

[Spavanje] [Povijest] [Radiestezija] [Detekcija] [Tehnička] [Hartmann] [Curry] [Štetnost] [Mjerenje] [Zaštita] [Iskustva]