Rak debelog crijeva

Rak debelog crijeva je jedan od najčešćih u Sjedinjenim Državama. Od njega obolijevaju i muškarci i žene, i to najčešće stariji od 50 godina.
Istraživanja raka mnogo su pridonijela u borbi protiv raka debelog crijeva. Danas manje ljudi umire od te bolesti i poboljšana im je kvaliteta života zbog dostupnost najnovijih i zasad najvjerodostojnijih informacija o raku, a koje se mogu naći i na Internetu.


Sve zrači! Zračenje dolazi iz svemira, iz zemlje, iz zgrada, i naravno iz nas. Neka zračenja su zdrava, korisna, omogućuju normalan život, druga opet donose smrt.

	Živimo u svijetu koji zrači! Što je zapravo zračenje? Zračenje, njihanja, valovi – su pojmovi za nešto nevidljivo, u nekom smislu zastrašujuće. Ne zaboravimo, da živimo u vrijeme atomske energije (Nagasaki, Hirošima, Černobil itd.) Černobil je najbolji primjer kako je malo vremena dovoljno da dođe do velike katastrofe izazvane štetnim zračenjem.

		Kada čovjek napravi poremećaj u prirodi ona se štiti patogenim zračenjima i njihovom emisijom. Karakterističan primjer su čvorovi nazvani po dr. medicine Ernstu Hartmannu, njemačkom liječniku iz Eberbacha koji ih je znanstveno obradio i dokazao malignost. Ti čovorovi sjecišta su magnetskih silnica zemljinog magnetskog polja. Oni u određenom pravilnom rasporedu čine globalnu mrežu koja isijava, odnosno emitira magnetsku energiju zemlje.

Dugotrajna izloženost zračenju (radno mjesto, krevet) kao i senzibilitet osobe izložene zračenju pogoduju razvoju raznih bolesti. Smatra se da ako krevet stoji na mjestu izloženom zračenju da osoba ima velike šanse u slijedećih 2-8 godina oboljeti od teže bolesti. radi li se pak o izloženom zračenju na čvoru ( križanju dvije linije zračenja) tada u kratko periodu nastupa teže oboljenje i smrt.




	Dijagnosticiranje raka debelog crijeva poteže mnoga pitanja koja zahtijevaju jasne i razumljive odgovore. Nadamo se da će vam u tome pomoći ovaj tekst koji sadrži informacije o simptomima, otkrivanju i liječenju kako bi znali što više o mogućim uzrocima i načinima sprječavanja raka debelog crijeva. Ta saznanja mogu oboljelima i njihovim obiteljima olakšati borbu protiv ove bolesti.


	Rak djeluje na stanice, osnovne građevne jedinice organizma.


	Da bi razumjeli rak, treba znati što se događa kada normalne stanice postanu kancerogene. U organizmu postoji mnogo različitih vrsti stanica. One rastu, dijele se i tako stvaraju nove stanice i to je potrebno da bi organizam normalno funkcionirao. Ponekad se stanice nastave dijeliti i kad to više nije potrebno. Mnogo nepotrebnih stanica čini tumor, a oni mogu biti benigni ili maligni..

BENIGNI TUMORI nisu rak. Mogu se odstraniti i u većini slučajeva se ne vraćaju. Stanice se kod benignih tumora ne šire na druge dijelove tijela. Oni najčešće nisu opasni po život.
MALIGNI TUMORI jesu rak. U malignim tumorima stanice se nekontrolirano dijele, pa tako mogu uništiti okolna tkiva. Stanice raka mogu iz malignog tumora ući u krvotok ili limfni sustav (tkiva i organi koji proizvode i čuvaju stanice koje se bore protiv infekcija i bolesti).Taj proces naziva se metastaza i pokazuje kako se rak širi od primarnog tumora i stvara nove, sekundarne tumore u drugim dijelovima tijela.


	Kolon i rektum

		Kolon i rektum su dijelovi probavnog sustava zaduženog za uzimanje hranjivih tvari iz hrane i zadržavanje otpadnih tvari dok ne izađu iz organizma. Kolon i rektum zajedno čine dugačku cijev koja se naziva debelo crijevo. Kolon zauzima prvih 1,5 - 2m debelog crijeva, a rektum 20 - 25 cm zadnjeg dijela debelog crijeva. Rak debelog crijeva Rak debelog crijeva ne mora nužno zahvatiti oba organa. Može zahvatiti samo kolon ili samo rektum. Najrizičnija skupina Točni uzroci raka debelog crijeva nisu poznati, ali istraživanja su pokazala da postoje određeni faktori koji mogu povećati mogućnost pojave raka debelog crijeva.

POLIPI. Polipi su benigne izrasline na unutrašnjoj stjenci debelog crijeva. Dosta su uobičajeni kod osoba starijih od 50 godina, a neke vrste polipa povećavaju rizik nastanka raka debelog crijeva. U rijetkim slučajevima, a to je nasljedno, u debelom crijevu razvijaju se stotine polipa koji će, ako se ne liječe, vjerojatno uzrokovati pojavu raka debelog crijeva.

OSOBNA POVIJEST BOLESTI. Ženama koje su imale rak jajnika, maternice ili dojke povećan je rizik nastanka raka debelog crijeva, a također se može pojaviti i drugi put kod osoba koje su već imale rak debelog crijeva.


	DOB. Rak debelog crijeva učestaliji je kod starijih ljudi, pogotovo kod starijih od 50 godina, ali može se pojaviti i ranije, u rijetkim slučajevima čak i u pubertetu..

	Mjesto boravka: Ispitivanja na 200 ispitanika sa oboljenjem raka debelog crijeva 72% je boravilo na mjestu koje je zračilo. 51% posto oboljelih je sjedilo na radnom mjestu gdje je bio Hartmanov čvor. Ostali su spavali na Hartmanovoj liniji, a 12 osoba je bilo pod utjecajem Curryja. PREHRANA. Rak debelog crijeva vjerojatniji je kod ljudi koji uzimaju visokokaloričnu hranu bogatu mastima, a siromašnu vlaknima. Još uvijek se vrše istraživanja koja bi pokazala kako ti i ostali prehrambeni faktori utječu na razvoj raka debelog crijeva. OBITELJSKA POVIJEST BOLESTI. Nastanak raka debelog crijeva vjerojatniji je kod osoba čiji su bliski rođaci (roditelji, braća, sestre, djeca) imali ili imaju rak debelog crijeva, pogotovo ako su ga imali u mladosti. Vjerojatnost pojavljivanja raka je veća ako više članova obitelji ima rak belog crijeva.

	GNOJNA UPALA DEBELOG CRIJEVA povećava mogućnost nastanka raka debelog crijeva. Ovi faktori ne jamče pojavu raka debelog crijeva, ali povećavaju vjerojatnost njegovog nastanka. Bilo bi dobro o njima razgovarati s liječnikom jer on može predložiti način kako smanjiti vjerojatnost pojave raka debelog crijeva i isplanirati raspored kontrolnih pregleda.

Kako smanjiti rizik pojave raka

Danas se sve više provode istraživanja o uzrocima i prevenciji raka debelog crijeva, a ona pokazuju da se ta bolest postupno razvija iz benignih polipa. Otkrivanje u ranoj fazi i uklanjanje polipa može pomoći u sprječavanju raka debelog crijeva. U istraživanjima se ispituje utjecaj prestanka pušenja; uzimanja prehrambenih dodataka, aspirina i sličnih lijekova; smanjenja konzumacije alkohola i povećane tjelesne aktivnosti na prevenciju raka debelog crijeva. Neki stručnjaci smatraju da niskokalorična prehrana siromašna mastima, a bogata vlaknima ima utjecaj u prevenciji raka debelog crijeva.
Otkriveno je da promjene na određenim genima (osnovne jedinice nasljeđivanja) povećavaju rizik pojave raka debelog crijeva. Osobama koje u obitelji imaju nekoliko oboljelih od raka debelog crijeva može pomoći razgovor s genetičkim savjetnikom koji će napraviti test u kojem se vidi je li došlo do kakve genske promjene koja bi povećala vjerojatnost nastanka raka debelog crijeva. Ako je došlo do takve promjene to ne mora značiti da će se pojaviti rak debelog crijeva, ali bi u tom slučaju bilo dobro razgovarati s liječnikom o načinima prevencije i ranog otkrivanja te bolesti.

Osobe sa bilo kojim faktorom rizika raka debelog crijeva trebale bi se savjetovati s liječnikom o tome kada treba početi dolaziti na preglede, koje testove i koliko često treba provesti. Liječnik će predložiti jedan ili više navedenih testova koji se rabe za otkrivanje polipa, raka ili drugih nepravilnosti čak i ako osoba koja se testira nema nikakve simptome.
TEST SKRIVENE KRVI U STOLICI provjerava stolicu jer se ponekad u njoj mogu naći male količine krvi, jer rak ili polipi mogu krvariti.
SIGMOIDOSKOPIJA je pregled rektuma i donjeg dijela kolona sigmoidoskopom.
KOLONOSKOPIJA je pregled rektuma i cijelog kolona pomoću kolonoskopa.
SERIJA RENDGENSKIH SNIMAKA DEBELOG CRIJEVA. Pacijentu se stavi klistir koji sadrži otopinu barija i koji na slici stvara obrise kolona i rektuma.
RUČNI PREGLED REKTUMA ( DIGITOREKTALNI PREGLED). Liječnik rukom traži abnormalna područja u rektumu.

Karakteristični simptomi

Uobičajeni simptomi koji upućuju na rak debelog crijeva su:

• Promjena u radu crijeva
• Proljev, zatvor
• Krv u stolici
• Oskudnije stolice nego inače
• Osjećaj nelagode u trbuhu (česti bolovi, nadutost, grčevi)
• Gubitak težine
• Učestali umor


	Dogovorite besplatnu detekciju zračenja na tel: 091/7893 502


	[Spavanje] [Povijest] [Radiestezija] [Detekcija] [Tehnička] [Hartmann] [Curry] [Štetnost] [Mjerenje] [Zaštita] [Iskustva]