Vrtoglavica

Tko nije iskusio vrtoglavicu? Onu koja se javlja iz čistog mira, kada naglo ustanemo, naglo promijenimo položaj ili smo samo jako usredotočeni na neku radnju. Naprosto izgubimo ravnotežu, zavrti nam se u glavi ili pred očima.

"Vrti mi se u glavi", koliko smo to samo puta rekli ili čuli. Toliko da nam se čini kako se na prste jedne ruke mogu nabrojiti svi oni koje poznamo, a dosad nisu iskusili vrtoglavicu. Onu koja se javlja iz čistog mira. Kada naglo ustanemo, naglo promijenimo položaj ili smo samo jako usredotočeni na neku radnju. A onda naprosto izgubimo ravnotežu, zavrti nam se u glavi ili pred očima. Predmeti koje gledamo počinju plesati, vrtjeti se. Tada se nađemo u čudu i zapitamo se u panici "Otkud sad to i zašto mi se to događa? Što sa mnom nije u redu?" Doista, o čemu se tu radi?

Za osjećaj tjelesne ravnoteže bitna su tri osjeta: osjet vida, statički osjet te vlastiti osjet, koji dolazi iz naših mišića, mišićnih tetiva i zglobova. Svi zajedno, s njihovim središtima u mozgu te autonomnim živčanim sustavom, refleksno usklađuju rad naših mišića i ravnotežu.

Osjećaj ravnoteže u uhu

Iako su sva ta tri osjeta bitna, ravnoteža se najčešće povezuje sa statičkim osjetom čije je sjedište u unutarnjem uhu. Preciznije, u labirintu koji se sastoji od tri dijela. Prvi čini pužnica u kojoj se nalazi slušni organ, a u preostala dva dijela, predvorju i polukružnim cijevima, nalazi se statički organ. U predvorju labirinta statički organ sadrži dvije mjehuraste tvorbe, vrećicu i mješčić, ispunjene tekućinom (endolimfom) i nakupinom osjetnih stanica. Na površini tih stanica vlasasti su produžeci slijepljeni naslagom sluzi što sadrži sićušne čestice kalcijeva karbonata. Kada mijenjamo položaj glave, ta sluzna naslaga i čestice tlače osjetne stanice, a mi spoznajemo da je došlo do promjene položaja.

U trećem dijelu labirinta statički organ čine tri polukružne cijevi, u kojima su opnasti polukružni vodovi ispunjeni endolimfom. Na kraju svakog voda je proširenje s nakupinom osjetnih stanica poput grebenčića. Kod pokretanja glave, endolimfa zbog svoje tromosti zaostaje i pomiče se prema stijenci kanala u obrnutom smjeru. To strujanje endolimfe podražava osjetne stanice grebenčića i tako nastaje osjet pokretanja glave. Iz vrećica, mješčića i polukružnih cijevi, živac predvorja vodi podražaje u

mozak gdje nastaju informacije o položaju i pokretima tijela. To  omogućuje usklađivanje pokreta te tjelesnu  ravnotežu.

Posebni živčani završeci ili skupine stanica koje prepoznaju unutarnje promjene u našem tijelu, nastale radom mišića i pokretanjem, zovu se proprioceptori (prihvatači). Oni upućuju podražaje osjetnim živcima u središnjem nervnom sistemu i omogućuju usklađivanje rada mišića. Obavijesti iz statičkog organa i receptora upotpunjuju se osjetom vida prije nego dođu u moždano deblo i mozak. Tu se usklađuje rad živaca te mišića trupa i udova i ostvaruju svi potrebni refleksi za održavanje ravnoteže.

Poremećaj ravnoteže nastaje uvijek kada pojedino osjetilo upućuje izmijenjene, umanjene ili pojačane obavijesti i onemogućuje višeosjetno oblikovanje predodžbe prostora.

Vrtoglavica nije bolest. To je stanje koje može izazvati više od 300 uzroka. Osobe koje imaju vrtoglavicu najčešće opisuju poremećaj ravnoteže na dva načina: kao osjećaj vrtnje oko glave ili u glavi, te kao gubitak orijentacije u prostoru. Smetnje se povećavaju okretanjem glave i promjenom v

položaja tijela, a često su praćene poremećajem sluha i šumom u uhu, te mučninom.

  • Specifični poremećaji su kretanje i bježanje predmeta pred očima ili osjećaj okretanja vlastitog tijela u prostoru, te osjećaj gubljenja u prostoru, propadanja, uzdizanja i zanošenja u stranu ili naprijed - natrag. Kod vrtoglavica uzrokovanih bolestima unutarnjeg uha (otogenih vrtoglavica), predmeti koje gledamo vrte se vodoravno od bolesnog prema zdravom uhu, a ravnoteža je poremećena kod bolesnog uha.
  • Ne specifični poremećaji ravnoteže ili lažna vrtoglavica očituje se svjetlećim zvjezdicama ili mračenjem pred očima (omaglica), nesvjesticom, osjećajem punoće te pritiskom u glavi i ušima. Najčešći im je uzrok kratkotrajni izostanak ili smanjeni protok krvi u mozgu ili u vratu.

Za osjećaj tjelesne ravnoteže bitna su tri osjeta: osjet vida, statički osjet te vlastiti osjet.

Vrtoglavica ili vertigo subjektivni je osjećaj. Važno je razlikovati pravu vrtoglavicu od drugih pojava koje se često opisuju kao vrtoglavice - različitih vrsta slabosti ili nesigurnosti u hodu i stajanju, omaglica, titranja i mračenja pred očima itd.

  • Lažna vrtoglavica se javlja kod tjeskobnih osoba, onih koji imaju smetnje prekomjernog disanja, izraženu slabokrvnost, opstrukcijsku bolest pluća, smanjenje krvnog tlaka u uspravnom položaju te različite kronične bolesti koje prati opća iscrpljenost. Kod mnogih se prilikom naglog podizanja iz pognutog ili sjedećeg položaja može pojaviti osjećaj ljuljanja, omaglice i svjetlaca pred očima. Smetnje se povlače nakon nekoliko sekundi ako osoba miruje.
  • Prava vrtoglavica nastaje iznenada, u napadajima. Kod težeg napadaja pojavljuju se bljedilo, pojačano znojenje, mučnina i povraćanje, te potreba da se legne. Osobe najčešće imaju osjećaj propadanja i vrtnje bilo predmeta u okolini ili pak vrtnje vlastitog tijela. Rjeđe osjećaju uspravljanje ili rušenje u ležeći položaj te naglo zanošenje. Često se javlja i ritmično titranje oka (nistagmus), koje može biti vodoravno, okomito ili rotacijsko.

Osobu koja ima napadaj vrtoglavice prvo treba smiriti i oprezno polegnuti u najugodniji položaj za glavu. U protivnom može pasti i ozlijediti se. Tegobe se ublažavaju strogim mirovanjem zatvorenih očiju i hladnim oblozima, a po potrebi uzimanjem sredstava za smirenje te onih protiv povraćanja, o čemu se treba posavjetovati s liječnikom.
Nikotin, alkohol i crna kava najstrože su zabranjeni, a prvih 24 sata treba uzimati neslanu hranu, te najviše do litru tekućine. Korisno je postupno opuštanje mišića uz ispravno disanje, psihičko opuštanje, masaža glave i vrata, pa i pritisci prstima na određene točke (akupresura) itd.

Nakon burnog poremećaja ravnoteže obvezno treba potražiti pomoć liječnika.
U dijagnosticiranju uzroka vrtoglavice sudjeluju stručnjaci raznih specijalnosti: otoneurolog, neurolog, neurotraumatolog, fizijatar-vertebrolog, te kod djece neuropedijatar. Od neprocjenjive je važnosti opis oboljelog o prirodi vrtoglavice, o njegovom radnom mjestu, aktivnostima neposredno prije napadaja, mogućim

ozljedama glave i vrata te kroničnim bolestima. Postavljanje točne dijagnoze omogućuje niz dijagnostičkih postupaka: od pregleda oba uha, nosa, ždrijela i grkljana, preko neurološkog i očnog pregleda, nalaza fizijatra ili ortopeda, pretraga srca i krvnih žila, pa sve do psihijatrijskog ispitivanja. Nakon što se utvrdi uzrok, određuje se način liječenja.

Neke bolesti uzrokuju samo jedan napadaj vrtoglavice, a kod drugih se ponavljaju ili su trajne. Najvažnije je odrediti im uzrok.

  • Jednokratna vrtoglavica uzrokovana je iznenadnim jednostranim poremećajem funkcije labirinta u unutarnjem uhu ili naglo nastalim oštećenjem moždanog debla.
  • Ponavljana vrtoglavica pojavljuje se povremeno, kod pojedinih kretnji, na primjer, naglog ustajanja nakon noćnog ležanja ili naglog trzajnog pokreta glave. Bolesnik se između napadaja potpuno oporavi. Najčešće je riječ o poremećaju mikrocirkulacije u unutarnjem uhu ili o ponovljenoj ishemiji moždanog debla. Može se očitovati kao "bazilarna migrena" kod mladih ili kao poremećaj krvnog protoka kod ljudi srednje ili starije dobi.
  • Trajna vrtoglavica nastaje zbog brze nadoknade statičkog ispada. Mogu je uzrokovati i neki lijekovi (streptomicin, gentamicin), zatim propadanje ovojnica živčanih vlakana, infarkt moždanog debla ili tumori u stražnjoj lubanjskoj jami. Osobe se žale na osjećaj nestabilnosti ili nestabilnost blagog stupnja.

DEVET NAJČEŠĆIH UZROKA

  • Položajna vrtoglavica Najučestalija je od svih, a uzrokuje ju neprimjeren pokret ili položaj glave, primjerice pri lijeganju, okretanju u postelji ili zabacivanja glave unatrag. Traje svega minutu ili kraće, a može biti praćena ritmičnim treperenjem očiju dok sluh ostaje očuvan. Može se pojavljivati svakih nekoliko dana, ali i nakon nekoliko mjeseci. Položajne vrtoglavice obično se ne liječe. Ako su vrtoglavice učestale i žestoke, primjenjuje se postupak razbijanja ili barem pomicanja vapnenih čestica u polukružnim kanalima unutarnjeg uha.
  • Meniereova bolest Posrijedi je poremećaj mikro cirkulacije u unutarnjem uhu. Bolest se očituje iznenadnim napadajima vrtoglavice, koji mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Napadaj može biti tako žestok da bolesnik mora leći. 'Iskusniji', koji su već pretrpjeli mnogo sličnih napadaja, znaju da će se napadaj prije smiriti legnu li na stranu zdravog uha. Najvažnije je ostati nepomičan. Žestoka vrtoglavica obično je kratkotrajna. Potraje li dulje vrijeme, treba, pod nadzorom liječnika, primijeniti određene lijekove (antihistaminici, a ako se povraća i antiemetici). Ponekad se intervenira i kirurški.
  • Upala živca predvorja Napadaj žestoke vrtoglavice traje nekoliko dana, a zatim postupno popušta kroz nekoliko tjedana. Iako uzrok poremećaja i mjesto oštećenja nisu dokazani, većina liječnika smatra kako je riječ o upali živca predvorja labirinta unutarnjeg uha, koja se liječi antihistaminicima.
  • Tumor slušnog živca Očituje se stalnom vrtoglavicom čija se izraženost može mjeriti. Drugi znaci koji ukazuju na tumor su oštećenja sluha i poremećaji funkcije drugih živaca mozga, kao na primjer kljenut ličnoga živca. Tumor živca predvorja treba što prije ukloniti neurokirurškim zahvatom.
  • Poremećaji protoka krvi u mozgu Vrtoglavicu mogu uzrokovati i smetnje u protoku krvi u jednoj ili obje kralježničke arterije kao i u osnovnoj, bazilarnoj, arteriji. Naime, starenjem nastaju promjene na stjenkama arterija, pa se suzuju i postaju kruće. Istodobno je kralježnička arterija izložena pritiscima vratnog dijela kralježnice. Zato u određenom položaju vratni dio kralježnice može ometati ili čak potpuno onemogućiti protok krvi i kroz inače uredne kralježničke arterije. Takve se vrtoglavice pojavljuju pri okretanju i zabacivanju glave unatrag. Kod onih kojima je poremećen protok krvi u kralježničkoj arteriji, pojavljuju su smetnje kretanja očnih jabučica, mučnine i vrtoglavice, poremećaji gutanja i promuklost, poremećaji osjeta boli i topline na licu, slabi im sluh te imaju smetnje usklađivanja pokreta. Slične, ali izraženije tegobe imaju oni sa smetnjama protoka krvi kroz osnovnu arteriju, koja opskrbljuje krvlju moždano deblo i unutarnje uho. Mogu imati oštećenja stražnjih dijelova velikog mozga te ispade vidnog polja, nevoljne kretnje, čak i kljenut udova na suprotnoj strani od oštećenja mozga. Oboljeli se žale na vrtnju i kolebanja tla koje im izmiče pod nogama, osjećaju da padaju, okreće im se postelja na kojoj leže te zidovi i strop.
  • Promjene tkiva vratne kralježnice Promjene nastale starenjem i trošenjem tkiva u vratnom dijelu kralježnice često uzrokuju žestoke glavobolje, posebno u području zatiljka, a mogu uzrokovati i vrtoglavice. Kralježničke arterije, koje na svom putu prema lubanjskoj šupljini ulaze u kralježnicu neposredno uz među kralježničke zglobove, mogu biti podražene pa djelomično i ukliještene bolesnim promjenama i oštećenjima malih zglobova te bujanjem kosti tijela i okolnih vezivnih tkiva. One se u lubanjskoj šupljini spajaju u osnovnu arteriju, a svojim ograncima opskrbljuju krvlju labirint unutarnjeg uha, moždano deblo sa središtima ravnoteže te mali mozak i stražnje dijelove velikog mozga. Zato promjene protoka krvi kroz njih mogu prouzročiti najrazličitije poremećaje, a često i vrtoglavicu.
  • Živčana napetost Vrtoglavicu može uzrokovati i napetost živaca, što uzrokuje grčenja mišića vrata. To je vidljivo kod prekomjerne zaokupljenosti nekom djelatnošću ili u stanju tjeskobe. Napetost mogu uzrokovati razmišljanja o brojnim obvezama i teškom radnom danu, žučna prepirka, zastoj na cesti, uzbuđenje pred ispit, prekomjerni tjelesni napori, prisilni položaji glave itd.
  • Bazilarne migrene Vrtoglavica se može pojaviti i u sklopu tzv. bazilarne migrene (Bickerstaffova glavobolja). Obično se javlja kod mladih osoba, a uz vrtoglavicu imaju i pulsirajuću bol u cijeloj glavi, ali nešto izraženiju u području tjemena. Mogu biti prisutni i drugi znaci poremećaja funkcije moždanog debla, otežan govor, dvoslike, šum u ušima i smetenost. Iznimno, takva vrtoglavica može biti predznak napadaja padavice (epilepsije).
  • Stresna vrtoglavica Mnoge osobe imaju psihički poremećaj praćen tjeskobom i strahom od mogućeg pada. Tada se govori o stresnoj ili o psihogenoj vrtoglavici koja, ako se ne liječi, može voditi do nerazumnog straha. Tako na posljetku osoba ne izlazi iz kuće ili izlazi samo u pratnji druge osobe.

Duža izloženost organizma utjecaju geopatogenih zračenja, može izazvati ozbiljan poremećaj elektromagnetnog polja što dovodi do poremećaja elektromagnetnog svojstva krvi. Na mjestima gdje su prisutna geopatogena zračenja često je izuzetno uvećan elektrostatički naboj, koji može utjecati na pojavu depresija, agresivnosti, glavobolja, srčane smetnje učestalih vrtoglavica, bolova u uhu, čestih upala zubnog mesa, suzenje očiju, opadanje kose grčenje mišića i dr..


Duža izloženost kompleksnom utjecaju štetnih zračenja izuzetno remeti energetsku strukturu bioloških sistema, a to se odražava tako što dolazi do pojava različitih oboljenja kako psiho-mentalnih tako i fizičkih. Dugi utjecaj štetnih zračenja kod slabije građenih osoba, dovodi do pojave najtežih oboljenja, pa čak i do smrti.


Dogovorite besplatnu detekciju zračenja na tel:

091/789 35 02

[Uvod] [Spavanje] [Zdravlje] [Radiestezija] [Detekcija] [Mjerenje] [Zastita]