Tumor na mozgu

Mozak je najznačajniji dio nervnog sistema. Smješten je u lubanjskoj čahuri i obavijen moždanim opnama :

  • tvrdom,paučinastom i
  • mekom.

Osnovni dijelovi mozga su :

  • produžena moždina ,
  • moždani most ,
  • mali mozak ,
  • medu mozak i
  • veliki mozak.

Produžena moždina , moždani most i srednji mozak se jednim imenom nazivaju : moždano stablo . Centralni kanal kičmene moždine se nastavlja u mozgu , ali se proširuje i obrazuje četiri šupljine –moždane komore , koje su ispunjene likvorom. Najveći dio mozga je veliki mozak. On ispunjava gotovo cijelu lubanjsku šupljinu pokrivajući sve ostale organe. Podijeljen je dubokom brazdom na dvije hemisfere. Veliki mozak je sastavljen od sive i bijele mase. Bijela masa je u unutrašnjosti , a siva masa obrazuje koru velikog mozga. U sastav centralnog nervnog sistema pored mozga spada i kičmena moždina.

Mozak odrasla čovjeka ima masu u rasponu od 1200 do 2000 g (srednja za muškarce je oko 1450 g, a srednja za žene oko 1300 g), volumen od oko 600 cm3, s površinom od oko 2500 cm2 izvijuganom brojnim izbočinama (gyrusi) i kanalima (sulcusi). Ima oblik dviju polutki (hemisfera) međusobno podijeljenih sagitalnom pukotinom.

Hemisfere su međusobno povezane komisurama koje povezuju živčanim vlaknima središta lijeve i desne hemisfere. Unutar pojedinih područja u mozgu nalaze se središta za prijam osjeta iz tijela i iz glave (vid, sluh, njuh, dodir, tlak, bol i dr.). Bioelektrični potencijali nastali u receptorima prenose se uzlaznim (aferentnim) živčanim putovima (živcima) do specijaliziranih regija mozga (vidna, slušna, njušna itd.).

Ovdje se primljeni bioelektrični potencijali određene frekvencije i

voltaže očitavaju kao izvorni osjet određene jačine i trajanja.

Mozak se sastoji otprilike od 25 milijardi stanica, od čega oko 13 milijardi čine neuroni. Najveći dio svih neurona smješten je u kori velikog mozga. Veliki mozak služi kao neka vrsta prijamnika za sve podražaje iz okoline i unutrašnjosti tijela. Bioelektrične potencijale usmjerava u pojedine interpretativne regije gdje ih interpretira kao realni osjet. Mozak formira memoriju (pamćenje) pohranjivanjem informacija (učenje), te je u stanju trenutačno očitati pohranjene informacije, tj. služiti se stečenim znanjem. Mozak je odgovoran za govorenje i pisanje. Razvija logično rasuđivanje i inteligenciju. Mozak misli apstraktno i realno, određuje svijest, ponašanje, iskustvo, temperament, osobnost čovjeka. Mozak određuje našu pozornost, budnost, a odgovoran je za spavanje, snove, budnost i dr. Niža središta smještena u hipotalamusu i talamusu nadglednici su motoričkih funkcija, moderatori autonomnih i refleksnih reakcija, koordinatori održavanja ravnoteže, te vitalnih funkcija poput disanja, rada srca, prilagođavanja krvnoga tlaka, održavanja tjelesne temperature, aktivnosti probavila itd

Moždani udar

Moždani udar je prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok invaliditeta u svijetu i kod nas, te vodeći uzrok demencije Stoga moždani udar nije samo medicinski, nego i veliki socioekonomski problem. U tranzicijskim zemljama, zemljama u razvoju, a i u Hrvatskoj učestalost obolijevanja od moždanog udara je u porastu, pa se očekuje prava "epidemija" obolijevanja od moždanog udara u godinama koje dolaze.

Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 85% moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju). Oko 15% moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga.

Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza. Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stjenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stjenke krvne žile.

Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, u dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći.

Simptomi moždanog udara

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
  • poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
  • naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
  • naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
  • gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
  • omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Duža izloženost kompleksnom utjecaju štetnih zračenja izuzetno remeti energetsku strukturu bioloških sistema, a to se odražava tako što dolazi do pojava različitih oboljenja kako psiho-mentalnih tako i fizičkih. Dugi utjecaj štetnih zračenja kod slabije građenih osoba, dovodi do pojave najtežih oboljenja, pa čak i do smrti.

Dogovorite besplatnu detekciju zračenja na tel:

091/789 35 02
[Uvod] [Spavanje] [Zdravlje] [Radiestezija] [Detekcija] [Mjerenje] [Zastita]