Tahikardija

RitmiÄno podraživanje srca

ElektriÄki potencijal srÄane stanice ovisi o omjeru natrijevih, kalijevih i kalcijevih iona s dvije strane membrane stanica. Unutar stanice ima viÅ¡e kalijevih iona, a van stanice viÅ¡e natrijevih i kalcijevih iona. Zbog tih razlika potencijal srÄane stanice u mirovanju iznosi oko -60 mV. SrÄani miÅ¡ić ima karakteristiÄan profil podražaja. Podražaj ventrikularne srÄane miÅ¡ićne stanice sastoji se od 5 faza (0,1, 2, 3 i 4). Najprije dolazi do naglog i masovnog ulaska natrijevih iona u srÄanu stanicu, Å¡to potencijal stanice gotovo trenutaÄno iz -85

mV diže na oko +30 mV. To se zove depolarizacija stanice. Nakon toga slijedi faza 1 tj. zatvaranje natrijevih kanala, otvaraju se kalijevi kanali i kalij poÄinje izlaziti iz stanice pa potencijal poÄinje padati (repolarizacija). Ali, u fazi 2 nastaje tzv. "plato" tj. jer u srÄani miÅ¡ić poÄinju ulaziti kalcijevi ioni koji povisuju elektriÄki potencijal srÄane stanice, Å¡to uravnotežuje elektriÄki uÄinak izlaska kalijevih iona. Ali u fazi 3 utok kalcija staje i prevladava izlazak kalija iz stanice Å¡to uzrokuje padanje potencija i repolarizaciju na -85 mv Å¡to predstavlja fazu mirovanja tj. fazu 4. Novi podražaj poÄinje ponovnim ulaskom natrijevih iona i fazom 0.

Neke stanice srÄanog tkiva su specijalizirane za spontano, periodiÄno, odaÅ¡iljanje impulsa, tj. oni su "pacemakeri". To znaÄi da spontano generiraju akcijski potencijal brže nego druge stanice. Primarni pacemaker srca odakle kreće podražaj za kontrakciju naziva se sinus-atrijski Ävor (SA-Ävor), a nalazi se na mjestu gdje se spajaju glavna dovodna vena i desni atrij. Kada ove stanice spontano poÅ¡alju impuls on putuje trima provodnim vlaknima i dolazi do sekundarnog pacemakera koji se naziva atrioventrikularni Ävor (AV-Ävor).
ElektriÄki prijenos u AV-Ävoru se malo zadrži (0,1 sekundu) prije nego brzo ode u ventrikularni miÅ¡ić. Atriji su elektriÄki izolirani od ventrikula vezivnim tkivom, osim u toÄki (Hisov snop) gdje su vlakna koja provode impuls iz atrija u ventrikul.
Kucanje srca regulira se s vremena na vrijeme kako bi se prilagodilo metaboliÄkim potrebama za većim protokom krvi. I simpatiÄki i parasimpatiÄki sustav mijenjaju aktivnost SA-Ävora i AV Ävora. ParasimpatiÄka stimulacija SA-Ävora usporava odaÅ¡iljanje impulsa i rad srca, dok parasimpatiÄka stimulacija AV-Ävora usporava prolaz impulsa kroz AV Ävor. Srce u mirovanju normalno je pod većim utjecajem parasimpatikusa.
SimpatiÄka stimulacija SA Ävora uzrokuje ubrzanje rada srca, a simpatiÄka stimulacija AV-Ävora uzrokuje brže provoÄ‘enje impulsa kroz AV-Ävor. Pored bržeg rada srca (pozitivni kronotropni uÄinak) simpatiÄka stimulacija utjeÄe da se srÄani miÅ¡ić jaÄe kontrahira (pozitivni inotropni uÄinak).
Bez utjecaja autonomnog živÄanog sustava brzina rada srca bila bi 100 otkucaja u minuti. Ali, s obzirom da je srce pod stalnim utjecajem parasimpatikusa, brzina srca u odmaranju iznosi oko 70 otkucaja u minuti. Ukoliko se uÄinak parasimpatikusa blokira tada se brzina srca povisi na 150-180 otkucaja u minuti, jer prevladava uÄinak simpatikusa koji ubrzava rad srca. Stoga je brzina rada srca, zapravo, rezultat ravnoteže izmeÄ‘u utjecaja parasimpatikusa i simpatikusa.

Nodalna paroksizmalna tahikardija:
    ZapoÄinje jednom ekstrasistolom (najÄešće atrijskom).Impuls zatim kruži po nodusu istovremeno aktivirajući i atrije i ventrikle. Zbog toga se ne vidi retrogradni P-val koji je skriven u QRS kompleksu.Frekvencija je pravilna, izmeÄ‘u 150 i 220/min. QRS kompleks odgovara onome u normalnim uvjetima.Akcija atrija ne može se sa sigurnošću utvrditi.
 Kako razlikovati od sinusne tahikardije: po tome Å¡to sinusna tahikardija ima pravilan P-val, te nižu i nekonstantnu frekvenciju.
 Ovaj oblik aritmije nalazimo najÄešće na holteru (tijekom 24 satnog snimanja EKG-a).

Tahikardija po akcesornim putovima

U zdravom miokardu jedina veza kojom impuls može proći iz atrija u ventrikule je Hissov snop! Međutim u nekih ljudi postoje i dodatni putovi kojima impulsi mogu proći (Kentov snopić). Zahvaljujući snopiću može doći do kruženja impulsa između

atrija i ventrikla. Tahikardija zapoÄinje atrijskom ekstrasistolom i to baÅ¡ onom koja zatekne Kentov snopić u refrakternom stanju. Impuls proÄ‘e preko Hissovog snopa do ventrikula te ih aktivira, a u meÄ‘uvremenu Kentov snop izaÅ¡ao je iz refrakternosti te se po njemu impuls vraća u atrije i onda ponovno u vetrikule....i proces traje. Dakle kljuÄno je postojanje akcesornog snopića i dobro tempirana atrijska ekstrasistola.

Ventrikularna paroksizmalna tahikardija
Pod pojmom VPT podrazumijevamo niz od 3 ili viÅ¡e uzastopnih udaraca  koji potjeÄu iz ventrikula (dakle niz ventrikularnih ekstrasistola). Mogu biti kratkotrajne (nonsustained) i produžene, postojane (sustained) i tad traju dulje od 30 sekundi. Frekvencija je od 140 do 200/min.Impuls se ne Å¡iri u atrije tako da SA odaÅ¡ilje svoj impuls svojom frekvencijom.To u EKG-u možemo zamijetiti po P valovima koji su disocirani i nepovezani s QRS kompleksima.
VPT je ozbiljna komplikacija (organska bolest, intoksikacija digitalisom).
NajÄešće se susreće nakon preboljenog infarkta, a i kod dilatacijske miokardiopatije, prolapsa mitralnog zaliska.

Podzemne vode  - dubinski su potoci u zemlji bez ikakve pravilnosti. Vrlo Å¡tetno zraÄenje utjeÄe i na tvrda i mekana tkiva organizma. PospjeÅ¡uje vezivanje kristala u organizmu pa postoje velike mogućnosti za bubrežne i žuÄne kamence te probleme sa vidom. Kod muÅ¡ke populacije najÄešće uzrokuje stanice tumora, loÅ¡u cirkulaciju, probleme sa kostima i metabolizmom, dok kod žena intenzivnije joÅ¡ razara zglobove kod Äega zglobna hrskavica ponekad nestaje (ubrzano se troÅ¡i) dok kod drugih poÄinje bujati. Uz noćna znojenja i uÄestala noćna mokrenja, ponekad nekontrolirano, naroÄito kod djece dovode do bronhitisa pa i astme.

Dogovorite besplatnu detekciju zraÄenja na tel:

091/789 35 02
[Uvod] [Spavanje] [Zdravlje] [Radiestezija] [Detekcija] [Mjerenje] [Zastita]