Štitna žlijezda ili štitnjača (gl. thyreoidea, grč. thyreos - štit, eidos - oblik) je endokrina žlijezda i ubraja se u skupinu najprokrvljenijih organa ljudskog tijela.

Smještena je ispred dušnika u prednjem dijelu vrata i na vodoravnom presjeku ima potkovast oblik, te okružuje dušnik. Štitna žlijezda ima dva režnja, i to desni i lijevi režanj, koji povezuje suženi dio štitne žlijezde (isthmus gl. thyroideae), u razini druge do četvrte hrskavice dušnika. Stoga štitna žlijezda ima oblik slova H, kojeg su okomiti krakovi desni i lijevi režanj, a vodoravni dio, koji ih povezuje, je istmus. Suženi dio može nedostajati i zamjenjuje ga vezivno tkivo, pa se doima da su režnjevi žlijezde međusobno odijeljeni.

konzistencije, a usvježem stanju je bistar i viskozan. Koloid u folikulima predstavlja rezervoar izlučenih hormona koje epitelne stanice resorbiraju i predaju u krv. Štitna žlijezda luči hormone tiroksin (T4), trijodtironin (T3) i kalcitonin.

Uz štitnu žlijezdu smještene su male ovalne do osam milimetara duge tvorbe koje se zovu doštitne žlijezde ili epitelna tjelešca. Najčešće, uz svaki režanj štitnjače nalazimo po dvije doštitne žlijezde (gornja i donja), sveukupno četiri. Doštitne žlijezde luče paratireoidni hormon (PTH) koji održava normalnu koncentraciju kalcija u krvi.

Podjela karcinoma štitnjače
Karcinomi štitnjače dijele se na:
- papilarni
- folikularni
- anaplastični
- medularni
Štitnjača je vrlo dobro prokrvljena i zbog toga se u njoj često nalaze metastaze drugih tumora, najčešće melanoma, karcinoma pluća, dojke i jednjaka.
Štitnjača može biti sjedište tiroidnog limfoma (5% svih karcinoma) koji se tipično javlja u žena dobi 55-75 godina, a koje boluju od kroničnog limfocitnog tireoiditisa ili Hashimotova tireoiditisa.

Kada bi čvor u štitnjači mogao biti karcinom?
Slijedeći znakovi pobuđuju sumnju na malignu bolest:

• postoji smo jedan čvor
• pretragom se otkrije da taj čvor nije funkcionalan ("hladni" čvor)
• čvor je čvrst; nije ispunjen tekućinom
• čvor je tvrd
• brz rast čvora
• povećani vratni limfni čvorovi

Simptomi karcinoma štitnjače
- pipanje bezbolne kvrge ili čvora u štitnjači
- promuklost ili gubitak glasa ako tumor pritišće na povratni živac
- otežano gutanje ako tumor vrši pritisak na grkljan

Papilarni karcinom

Ovaj je tip najbenigniji i najučestaliji u grupi karcinoma štitnjače; čini 70 - 85% svih karcinoma. Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca. Raste vrlo sporo i obično nema kapsulu. Može se širiti kroz ovojnicu štitnjače na okolne strukture vrata.

Metastazira uglavnom u suprotni režanj štitnjače te limfne čvorove na vratu. Godinama ostaje bezbolan. Dob pojavljivanja pokazuje dva vrška - javlja se u drugom/trećem desetljeću života ili kasnije u starijoj dobi.
Scintigrafski se prikazuje kao "hladni" ili "relativno hladni čvor", a ultrazvukom kao čvor neravnih rubova.
Prognoza ovisi o veličini tumora: ako je manji od 2 cm, prognoza je izvrsna. Zahvaćenost limfnih čvorova povezana je s većom učestalosti ponovnog javljanja bolesti nakon liječenja, ali ne znači i veću smrtnost. U bilo kojem trenutku bolest može poprimiti ubrzani tijek.

Papilarni karcinom je najčešći zloćudni tumor štitnjače koji se pojavljuje nakon zračenja glave i vrata u djetinjstvu. Tada tumor obično ima više centara, pa je potreban radikalniji kirurški zahvat, ali ima dobru prognozu.

Oduvijek se zna da je naš planet jedno veliko magnetsko polje te da utjecaj pojedinih štetnih geopatogenih i elektromagnetskih zračenja svojim djelovanjem može ostaviti negativne utjecaje na ljudski organizam. S obzirom na to da štetna geopatogena zračenja nisu vidljiva, većina ljudi ne pridaje puno pažnje vjerovanjima drevnih civilizacija i naučno potvrđenih elaborata (Hartmanov institut) sve dok se, nakon određenog vremena spavanja na krivom nezaštićenom mjestu, ne počnu pojavljivati zdravstvene tegobe neobjašnjivih uzroka.

Dogovorite besplatnu detekciju zračenja na tel:

099/25 25 022