RAK GRLA - je zloćudna bolest. Raste polako, podmuklo, često jedva primjetljivim simptomima. Učestaliji je u muškaraca do 97%, u žena se javlja svega 3%. Ukupno čini 1.9% svih zloćudnih tumora u čovjeka.

Takva su sjecišta posebno opasna u gornjem dijelu tijela jer najčešće dovode do srčanog ili moždanog udara. Ako je u neposrednoj blizini vodeni tok ili Curryeva linija može potencirati nastajanje tumora.

Grkljan


Grkljan je cjevasti organ, dug oko 5 centimetara, smješten u vratu, koristimo ga tijekom disanja, govora ili gutanja.

Grkljan je smješten iznad dušnika (traheje). Njegove su stjenke sačinjene od hrskavica. Velika hrskavica koja čini prednji dio grkljana još se naziva i Adamova jabuka. Glasnice, par duguljastih mišića, čine tvorbu u obliku slova V unutar grkljana. Svaki puta kada udahnemo, zrak ulazi u naš nos ili usta, potom kroz grkljan, niz dušnik te ulazi u pluća. Kada izdahnemo, zrak struji u suprotnom smjeru. Tijekom disanja glasnice su opuštene i zrak slobodno prolazi između njih ne stvarajući zvukove. Pri govoru su glasnice napete i primaknute jedna drugoj. Zrak iz pluća prolazi između njih te one počinju vibrirati i stvarati zvuk našega glasa. Jezik, usne i zubi oblikuju taj zvuk u riječi.

Neposredno iza dušnika i grkljana, nalazi se jednjak - cjevasti organ kroz koji hrana prolazi iz usta u želudac. Otvori jednjaka i grkljana smješteni su vrlo blizu u grlu. Pri gutanju, epiglotis - elastična hrskavica zatvara grkljan te tako sprječava ulaz hrane u dušnik.

Proces nastanka raka grkljana

Rak je skupina od preko 100 različitih bolesti. Sve one utječu na osnovnu jedinicu organizma - stanicu. Do pojave raka dolazi kada stanice postanu abnormalne i počnu se dijeliti bez nadzora i reda.
Poput ostalih organa u tijelu, grkljan je sačinjen od stanica. Normalno se stanice dijele kako bi se proizvelo više stanica kada je to tijelu potrebno. Ovaj proces nas održava zdravima.

Ako se stanice nastave dijeliti i kada nisu potrebne nove stanice, oblikuje se nakupina viška tkiva. Ta se nakupina tkiva naziva tumor, a može biti dobroćudan ili zloćudan.

Benigni (dobroćudni) tumori nisu rak. Često se mogu odstraniti i, u većini slučajeva, više se ne pojavljuju. Stanice u dobroćudnim tumorima ne šire se u ostale dijelove tijela. Što je najbitnije, dobroćudni tumori su rijetko smrtonosni.
Maligne (zloćudne) tumore nazivamo rak. Stanice u zloćudnim tumorima su abnormalne i dijele se bez nadzora i reda. Te stanice raka mogu invadirati i uništiti okolna tkiva. Također, stanice raka se mogu odvojiti od zloćudnog tumora i ući u krvotok ili limfni sustav (tkiva i organi koji proizvode, skladište i prenose bijele krvne stanice koje se bore protiv infekcija i drugih bolesti). Taj je proces, zvan metastaza, način kojim se rak širi iz izvornog (primarnog) sijela tumora kako bi oblikovao nove (sekundarne) tumore u drugim dijelovima tijela.

Rak grkljana naziva se još i laringealni karcinom. Može se razviti u svim dijelovima grkljana - glotisu (gdje su smještene glasnice), supraglotisu (području iznad glasnica) ili u subglotisu (području koje spaja grkljan s dušnikom).

U slučaju kada se rak širi izvan grkljana, obično se prvo pojavi u limfnim čvorovima (ponekad zvanim i limfniim žlijezdama) u vratu. Također, može se proširiti u stražnji dio jezika te druge dijelove grla i vrata, pluća i ponekad drugih dijelova tijela.

Rak koji se proširio i dalje je ista bolest te se i dalje isto naziva kao primarni karcinom. Kada se karcinom grkljana proširi, naziva se metastatski laringealni karcinom.

KOJI SU SIMPTOMI RAKA GRLA?

a) Među lakše simptome navode se:

• promuklost
• podražaj na suhi kašalj
• u ispljuvku se mogu naći znaci krv

b) Kod uznapredovanog raka grla:

• - smetnje u disanju

c) U teškim slučajevima raka grla:

• otežano i/ili bolno gutanje
• teškoće u gutanju sline
• vonj po truleži iz usta
• povećani limfni čvorovi na vratu.

Simptomi

Simptomi raka grkljana u većini slučajeva ovise o veličini i smještaju tumora. Većina karcinoma grkljana smješteni su na glasnicama. Ovi su tumori rijetko bolni, no gotovo uvijek uzrokuju promuklost ili druge promjene glasa. Tumori u području iznad glasnica mogu biti uzrok pojave kvrge na vratu, grlobolje ili bolova u području uha. Tumori smješteni u području ispod glasnica mogu otežavati disanje, a disanje može biti glasno.

Kašalj koji ne prestaje ili osjećaj stranog tijela u grlu također mogu biti znakovi koji upozoravaju na rak grkljana. Kako tumor raste, mogu se javiti bolovi, gubitak na težini, loš zadah te često gušenje hranom. U nekim slučajevima tumor grkljana može otežati gutanje.

Svi ovi simptomi mogu biti uzrokovani rakom ili drugim, manje ozbiljnim uzrocima. Samo liječnik može sa sigurnošću utvrditi uzrok. Osobe s ovim simptomima trebaju posjetiti liječnika specijalista za bolesti uha, grla i nosa (otorinolaringologa).

RIZIČNI ČIMBENICI SU:

• Boravak na mjestu zračenja(Hartmannov čvor na vratu
• pušenje cigareta (90 do 95%)
• alkohol i pušenje
• naftni derivati, smole, otapala, industrijska prašina, azbest itd.
• genetska predispozicija
• endokrino uvjetovani starački rak grkljana.

Kako bi se otkrio uzrok svih navedenih simptoma, liječnik procjenjuje osobnu medicinsku povijest pacijenta te izvodi temeljit liječnički pregled. Liječnik oprezno pregledava vrat kako bi isključio postojanje kvrga, oteklina, osjetljivosti i drugih promjena. Također, liječnik pregledava grkljan koristeći neku od slijedećih metoda:

Neizravna laringoskopija. Liječnik pregledava grlo putem malog zrcala s dugom drškom kako bi provjerio postoje li promijenjena područja te ispitao jesu li glasnice normalno pokretljive. Ovaj pregled je bezbolan, ali se može aplicirati lokalni anestetik u grlo kako bi se izbjegla pojava neugodnog osjećaja često praćenog kašljem. Ovaj se pregled izvodi u liječničkoj ambulanti.

Izravna laringoskopija. Liječnik umeće osvijetljenu cijev (laringoskop) kroz pacijentov nos ili usta. Kako cijev prolazi niz grlo, liječnik može dobiti uvid u područja koja se ne mogu vidjeti običnim zrcalom. Lokalna anestezija olakšava neugodu i osjećaj gušenja. Pacijentima se također može dati blagi sedativ kako bi se opustili. Ponekad liječnik koristi opću anesteziju kako bi uspavao pacijenta. Ova se pretraga može izvoditi u liječničkoj ambulanti, klinici ili u bolnici.

Ako liječnik otkrije abnormalna područja, pacijentu će se morati učiniti biopsija. Biopsija je jedini siguran način kojim se može saznati postojanje karcinoma. Prije biopsije pacijent prima opću anesteziju, a liječnik uzima uzorke tkiva pomoću laringoskopa. Potom, patolog proučava uzete uzorke tkiva pod mikroskopom kako bi provjerio prisutnost stanica raka. Ako se otkrije rak, patolog može utvrditi njegovu vrstu. Gotovo su svi karcinomi grkljana karcinomi skvamoznih stanica.

Ako patolog otkrije rak, pacijentov liječnik mora saznati stadij (proširenost) bolesti kako bi izradio plan najboljeg načina liječenja. Kako bi otkrio veličinu tumora i njegovu eventualnu proširenost, liječnik obično naručuje daljnje pretrage, poput RTG-a, CT-a i/ili MRI-a. Tijekom CT skeniranja pacijent prima mnogo rendgenskih zraka. Računalo ih spaja te oblikuje detaljizirane slike unutrašnjosti tijela. MRI stvara slike koristeći ogroman magnet spojen s računalom.

Mogućnosti liječenja

Liječenje karcinoma grkljana ovisi o brojnim činiteljima. Među inim, jest točan smještaj i veličina tumora te njegova eventualna proširenost. Kako bi odredio plan liječenja koji bi odgovarao potrebama pojedinog pacijenta, liječnik uzima u obzir dob, opće zdravstveno stanje i osobne stavove pacijenta glede mogućih vrsta liječenja.

Mnogi pacijenti žele, što je više moguće, saznati o vlastitoj bolesti i mogućim načinima liječenja kako bi aktivno sudjelovali u donošenju odluka oko načina liječenja. Tijekom biranja načina liječenja, pacijenti mogu imati želju da razgovaraju s liječnikom o mogućnostima sudjelovanja u znanstvenim studijama ili novim metodama liječenja.
Pacijent i liječnik bi trebali razgovarati o izboru liječenja s visokom dozom opreza, jer pojedine vrste liječenja ove bolesti mogu izmijeniti izgled bolesnika, kao i način na koji takva osoba diše i govori. U mnogo slučajeva, pacijent razgovara s liječnikom i fonopatologom o načinu liječenja i mogućim promjenama u izgledu i govoru.

Osobe s karcinomom grkljana imaju mnogo važnih pitanja. Liječnik i ostali članovi zdravstvenog tima mogu najbolje odgovoriti na ta pitanja. Većina pacijenata želi znati razmjere svoga karcinoma, kako se on može liječiti, koliko uspješno liječenje može biti te cijenu liječenja.
Pitanja za liječnika:

• Koja vrsta liječenja mi se preporučuju?
• Koje su kliničke studije prikladne za moju vrstu raka?
• Koje su očekivane koristi od pojedine vrste liječenja?
• Koji su rizici i moguće nuspojave pojedine terapije?
• Kakav će biti moj govor nakon liječenja?
• Kako ću izgledati?
• Hoću li morati mijenjati moje uobičajene aktivnosti? Ako da, koliko dugo?
• Kada ću se moći vratiti na svoje radno mjesto?
• Kako često ću morati ići na preglede?

Kada se osobi dijagnosticira rak, šok i stres su normalne reakcije. Ovi osjećaji otežavaju pacijentima da se sjete svega što bi željeli upitati svoga liječnika. Često je dobro napraviti popis pitanja. Kako bi upamtili riječi liječnika, pacijenti mogu činiti bilješke ili koristiti diktafon. Neke osobe žele kraj sebe člana obitelji ili prijatelja kako bi se tijekom razgovora s liječnikom i oni uključili u raspravu,uzimali bilješke ili samo slušali.
Kako dobiti drugo mišljenje?
Odluke o liječenju su složene. Prije početka liječenja pacijent može imati želju tražiti od drugog liječnika da prouči povijest bolesti te ukaže na najbolji oblik liječenja. Potrebno je oko tjedan ili dva tjedna kako bi se ugovorilo drugo mišljenje. Kratka stanka u liječenju neće dovesti u pitanje njegovu uspješnost. Neke osiguravajuće kuće iziskuju drugo mišljenje; neke ga i pokrivaju ako ga osiguranik zatraži.

Metode liječenja
Rak grkljana obično se liječi radioterapijom ili kirurškim pristupom. Ova su oba tipa liječenja oblici lokalne terapije; što znači da djeluju na stanice raka samo u tretiranom području. Neki pacijenti se podvrgavaju kemoterapiji, koja je sustavna terapija, što znači da se lijek širi krvotok pa tako djeluje na stanice raka u cijelom tijelu. Liječnik može koristiti samo jednu ili više vrsta liječenja, ovisno o potrebama pacijenta.
U pojedinim slučajevima, pacijent se upućuje na liječenje liječnicima specijalistima u različitim vrstama liječenja. Često nekoliko specijalista radi zajedno kao tim. Zdravstveni tim može uključivati kirurga; specijalista za uho, nos i grlo; onkologa; radioonkologa; fonopatologa; medicinsku sestru; te dijetologa. Zubar također može biti važan član tima, osobito za pacijente koji primaju radioterapiju.

Radioterapija koristi visoko-energetsko zračenje u svrhu uništavanja stanica raka te zaustavljanja njihova rasta. Zračenje je usmjereno na tumor i područje oko njega. Kada je moguće, liječnici preporučuju ovu vrstu liječenja, jer ono može uništiti tumor, a ujedno sačuvati govor pacijenta. Radioterapija se može kombinirati s kirurškim zahvatima; može se koristiti kako bi se tumor smanjio prije kirurškog zahvata ili kako bi se uništile stanice raka koje mogu ostati nakon zahvata. Također, radioterapija se može koristiti za liječenje tumora koji se ne mogu kirurški odstraniti ili kod pacijenata koji iz drugih razloga ne mogu biti podvrgnuti kirurškom zahvatu. Ako se tumor ponovno pojavi nakon operativnog zahvata, obično se tretira radioterapijom.
Radioterapija se obično primjenjuje 5 dana tjedno, tijekom 5 do 6 tjedana. Nakon tog perioda, područje tumora dobije iznimno povećanu dozu zračenja.
Kirurški zahvat, sam ili u kombinaciji s radioterapijom preporučuje se nekim pacijentima s novo dijagnosticiranim tumorom. Također, kirurgija je uobičajena vrsta liječenja za tumore koji ne reagiraju na radioterapiju ili se ponovno jave nakon radioterapije. Kada je indiciran kirurški zahvat, vrsta zahvata ovisi o veličini i točnoj lokalizaciji tumora.
Ako je tumor na glasnicama vrlo mali, kirurg može koristiti laser, moćnu svjetlosnu zraku. Laserska zraka može odstraniti tumor gotovo jednako kao i skalpel.
Kirurški zahvat kojim se odstranjuje čitav ili samo dio grkljana, naziva se totalna ili parcijalna laringektomija. U oba zahvata kirurg izvodi traheostomiju, otvaranje otvora, zvanog stoma, u prednjem dijelu vrata. Stoma može biti privremena ili stalna. Zrak ulazi i izlazi iz dušnika i pluća kroz taj otvor. Traheostomni tubus održava zračni put otvorenim.

Parcijalna laringektomija štedi sposobnost govora. Kirurg odstranjuje samo dio govornog aparata – samo jednu glasnicu, dio glasnice ili samo epiglotis – a stoma je privremena. Nakon kratkog razdoblja oporavka, tubus se odstranjuje, a stoma se zatvara. Pacijent tada može normalno disati i govoriti. U nekim slučajevima, međutim, glas može biti promukao ili oslabljen.
Kada se radi o totalnoj laringektomiji, odstranjuje se čitav govorni aparat, a stoma je trajna. Pacijent diše kroz stomu. Takav pacijent mora naučiti govoriti na drugi način.
Ako liječnik smatra da se karcinom počeo širiti, odstranjuju se limfni čvorovi u vratu kao i tkivo oko njih. Ti su čvorovi često prvo mjesto u koje se laringealni karcinom širi.
Kemoterapija predstavlja uporabu lijekova u svrhu uništenja stanica raka. Liječnik može odrediti jedan ili kombinaciju lijekova. U pojedinim se slučajevima antikancerozni lijekovi daju u svrhu smanjenja tumora prije radioterapije ili kirurškog zahvata. Kemoterapija se može koristiti i u slučajevima kada je došlo do širenja tumora.
Antikancerozni se lijekovi za liječenja karcinoma grkljana uštrcavaju injekcijom u krvotok. Često se ti lijekovi daju u ciklusima – terapijskim periodima praćenim razdobljem bez liječenja koji se međusobno izmjenjuju.

Kliničke studije
Znanstvenici traže metode liječenja koje su učinkovitije protiv karcinoma grkljana i imaju manje nuspojava. Kada laboratorijska istraživanja pokažu obećavajuće rezultate, počinju se koristiti u liječenju pacijenata u kliničkim studijama. Ove su studije stvorene kako bi se otkrili novi pristupi koji su ujedno sigurni i učinkoviti te kako bismo dobili odgovore na znanstvena pitanja. Pacijenti koji sudjeluju u kliničkim studijama čine važan doprinos medicinskoj znanosti i imaju priliku biti među prvima koji su iskoristili povoljne učinke poboljšanih metoda liječenja.
Trenutno su u tijeku mnoga klinička istraživanja načina liječenja karcinoma grkljana. Liječnici proučavaju nove vrste i rasporede radioterapije, nove lijekove, nove kombinacije lijekova te nove načine kombiniranja različitih vrsta liječenja. Znanstvenici pokušavaju pojačati učinkovitost radioterapije tako što ju izvode dva puta dnevno umjesto jedanput. Također, istražuju lijekove zvane radiosenzibilatori, koji čine stanice karcinoma osjetljivijima na radioterapiju.
Ljudi koji su imali karcinom grkljana, pod većim su rizikom od pojave novog karcinoma grkljana ili pluća, usta ili grla. Liječnici istražuju načine sprječavanja nastanka novih karcinoma. Neka su istraživanja pokazala kako lijek povezan s vitaminom A može spriječiti razvoj novog karcinoma.
Nuspojave liječenja

Metode liječenja karcinoma grkljana vrlo su moćne. Teško je ograničiti učinke liječenja kako bi se uništile samo stanice rak; i zdrave stanice se također oštećuju. To je i razlog čestih nuspojava liječenja raka.

Nuspojave liječenja mogu biti različite. One u mnogome ovise o vrsti i razmjeru liječenja. osim toga, svaka osoba reagira drukčije. Liječnici planiraju liječenje kako bi neželjeni učinci bili svedeni na minimum. Liječnici, medicinske sestre, dijetolozi i fonopatolozi mogu objasniti moguće nuspojave i preporučiti kako se s njima nositi. Također, pomažu i razgovori s drugim pacijentima.

Kolikim bolesnicima s rakom bi mogli smanjiti tegobe, koliko slučaja metastaza bi mogli smanjiti i koliko bi ljudima život bio produžen samo s pravim položajem mjesta za spavanje."

Zbog izloženosti zračenju posljedice se s godinama samo povećavaju. Vodeni tokovi i energetska čvorišta na mjestu ležaja prije ili kasnije dovedu do bolesti; organizam slabi, postaje osjetljiv na razne bolesti, a može doći i do kancerogenih oboljenja. Takva mjesta moguće je utvrditi i locirati s radiostezijskim mjerenjima koja će na Vašu želju obaviti naš stručnjak.

Dogovorite besplatnu detekciju zračenja na tel:

099/25 25 022