Rak grla

RAK GRLA - je zloćudna bolest. Raste polako, podmuklo, Äesto jedva primjetljivim simptomima. UÄestaliji je u muÅ¡karaca do 97%, u žena se javlja svega 3%. Ukupno Äini 1.9% svih zloćudnih tumora u Äovjeka.

Hartmanova mreža – globalna mreža po Äitavoj kugli zemaljskoj. Ona se poput nevidljivih zidova ponavlja svaka 2 na 2.5 metra. Linije poput meridijana poÅ¡tuju smjer sjever-jug i istok-zapad. Linija je Å¡irine od 19 do 24 centimetra. Ova veliÄina vrijedi za naÅ¡e prostore. Mreža je prema polovima zbijenija dok prema ekvatoru ima neÅ¡to viÅ¡e prostora. Dobila je naziv po lijeÄniku i znanstveniku doktoru Ernestu Hartmanu koji je postojanost i agresivnost dokazao 1952. godine. Istraživanja je vrÅ¡io na pacijentima postavivÅ¡i krevete po vertikali jedan ispod drugog na kojima su spavale osobe bez ikakve rodbinske ili genetske veze. Dokazano je da su imali identiÄne zdravstvene tegobe. Razlike su bile jedino u vremenu u kojem je doÅ¡lo do tih zdravstvenih tegoba. Osoba koja spava na Hartmanovoj liniji prvenstveno će imati problema sa poroznošću kostiju i cirkulacijom u ozraÄenom djelu tijela. SjeciÅ¡te Hartmanovih linija je puno opasnije jer sadržava snagu meridijana i paralele.

Takva su sjeciÅ¡ta posebno opasna u gornjem dijelu tijela jer najÄešće dovode do srÄanog ili moždanog udara. Ako je u neposrednoj blizini vodeni tok ili Curryeva linija može potencirati nastajanje tumora.


Grkljan


Grkljan je cjevasti organ, dug oko 5 centimetara, smješten u vratu, koristimo ga tijekom disanja, govora ili gutanja.

Grkljan je smjeÅ¡ten iznad duÅ¡nika (traheje). Njegove su stjenke saÄinjene od hrskavica. Velika hrskavica koja Äini prednji dio grkljana joÅ¡ se naziva i Adamova jabuka. Glasnice, par duguljastih miÅ¡ića, Äine tvorbu u obliku slova V unutar grkljana. Svaki puta kada udahnemo, zrak ulazi u naÅ¡ nos ili usta, potom kroz grkljan, niz duÅ¡nik te ulazi u pluća. Kada izdahnemo, zrak struji u suprotnom smjeru. Tijekom disanja glasnice su opuÅ¡tene i zrak slobodno prolazi izmeÄ‘u njih ne stvarajući zvukove. Pri govoru su glasnice napete i primaknute jedna drugoj. Zrak iz pluća prolazi izmeÄ‘u njih te one poÄinju vibrirati i stvarati zvuk naÅ¡ega glasa. Jezik, usne i zubi oblikuju taj zvuk u rijeÄi.

Neposredno iza duÅ¡nika i grkljana, nalazi se jednjak - cjevasti organ kroz koji hrana prolazi iz usta u želudac. Otvori jednjaka i grkljana smjeÅ¡teni su vrlo blizu u grlu. Pri gutanju, epiglotis - elastiÄna hrskavica zatvara grkljan te tako sprjeÄava ulaz hrane u duÅ¡nik.


Proces nastanka raka grkljana

Rak je skupina od preko 100 razliÄitih bolesti. Sve one utjeÄu na osnovnu jedinicu organizma - stanicu. Do pojave raka dolazi kada stanice postanu abnormalne i poÄnu se dijeliti bez nadzora i reda.
Poput ostalih organa u tijelu, grkljan je saÄinjen od stanica. Normalno se stanice dijele kako bi se proizvelo viÅ¡e stanica kada je to tijelu potrebno. Ovaj proces nas održava zdravima.

Ako se stanice nastave dijeliti i kada nisu potrebne nove stanice, oblikuje se nakupina viška tkiva. Ta se nakupina tkiva naziva tumor, a može biti dobroćudan ili zloćudan.

Benigni (dobroćudni) tumori nisu rak. ÄŒesto se mogu odstraniti i, u većini sluÄajeva, viÅ¡e se ne pojavljuju. Stanice u dobroćudnim tumorima ne Å¡ire se u ostale dijelove tijela. Å to je najbitnije, dobroćudni tumori su rijetko smrtonosni.
Maligne (zloćudne) tumore nazivamo rak. Stanice u zloćudnim tumorima su abnormalne i dijele se bez nadzora i reda. Te stanice raka mogu invadirati i uniÅ¡titi okolna tkiva. TakoÄ‘er, stanice raka se mogu odvojiti od zloćudnog tumora i ući u krvotok ili limfni sustav (tkiva i organi koji proizvode, skladiÅ¡te i prenose bijele krvne stanice koje se bore protiv infekcija i drugih bolesti). Taj je proces, zvan metastaza, naÄin kojim se rak Å¡iri iz izvornog (primarnog) sijela tumora kako bi oblikovao nove (sekundarne) tumore u drugim dijelovima tijela.

Rak grkljana naziva se joÅ¡ i laringealni karcinom. Može se razviti u svim dijelovima grkljana - glotisu (gdje su smjeÅ¡tene glasnice), supraglotisu (podruÄju iznad glasnica) ili u subglotisu (podruÄju koje spaja grkljan s duÅ¡nikom).

U sluÄaju kada se rak Å¡iri izvan grkljana, obiÄno se prvo pojavi u limfnim Ävorovima (ponekad zvanim i limfniim žlijezdama) u vratu. TakoÄ‘er, može se proÅ¡iriti u stražnji dio jezika te druge dijelove grla i vrata, pluća i ponekad drugih dijelova tijela.

Rak koji se proširio i dalje je ista bolest te se i dalje isto naziva kao primarni karcinom. Kada se karcinom grkljana proširi, naziva se metastatski laringealni karcinom.

KOJI SU SIMPTOMI RAKA GRLA?

a) Među lakše simptome navode se:

  • promuklost
  • podražaj na suhi kaÅ¡alj
  • u ispljuvku se mogu naći znaci krv

b) Kod uznapredovanog raka grla:

  • - smetnje u disanju

c) U teÅ¡kim sluÄajevima raka grla:

  • otežano i/ili bolno gutanje
  • teÅ¡koće u gutanju sline
  • vonj po truleži iz usta
  • povećani limfni Ävorovi na vratu.

Rak grla najÄešće se javlja u dobi:

  • od 50 do 70 godina 70%
  • od 40 do 50 godina 12%
  • od 30 do 40 godina 4%
  • rijetko se javlja ispod 30 godina.

Simptomi

Simptomi raka grkljana u većini sluÄajeva ovise o veliÄini i smjeÅ¡taju tumora. Većina karcinoma grkljana smjeÅ¡teni su na glasnicama. Ovi su tumori rijetko bolni, no gotovo uvijek uzrokuju promuklost ili druge promjene glasa. Tumori u podruÄju iznad glasnica mogu biti uzrok pojave kvrge na vratu, grlobolje ili bolova u podruÄju uha. Tumori smjeÅ¡teni u podruÄju ispod glasnica mogu otežavati disanje, a disanje može biti glasno.

KaÅ¡alj koji ne prestaje ili osjećaj stranog tijela u grlu takoÄ‘er mogu biti znakovi koji upozoravaju na rak grkljana. Kako tumor raste, mogu se javiti bolovi, gubitak na težini, loÅ¡ zadah te Äesto guÅ¡enje hranom. U nekim sluÄajevima tumor grkljana može otežati gutanje.

Svi ovi simptomi mogu biti uzrokovani rakom ili drugim, manje ozbiljnim uzrocima. Samo lijeÄnik može sa sigurnošću utvrditi uzrok. Osobe s ovim simptomima trebaju posjetiti lijeÄnika specijalista za bolesti uha, grla i nosa (otorinolaringologa).

RIZIÄŒNI ÄŒIMBENICI SU:

  • Boravak na mjestu zraÄenja(Hartmannov Ävor na vratu
  • puÅ¡enje cigareta (90 do 95%)
  • alkohol i puÅ¡enje
  • naftni derivati, smole, otapala, industrijska praÅ¡ina, azbest itd.
  • genetska predispozicija
  • endokrino uvjetovani staraÄki rak grkljana.

DIJAGNOZA RAKA GRLA

Postavlja se na temelju:

  • simptomatologije
  • kliniÄkog pregleda
  • indirektoskopskog pregleda grla
  • direktoskopski pregled grla
  • mikrolaringoskopski pregled grla (u sva tri sluÄaja pregleda grla po potrebi i mogućnosti uzima se sumnjivo tkivo grla za histoloÅ¡ku analizu)
  • citopunkcija povećanih limfnih Ävorova vrata
  • ultrazvuk vrat

Kako bi se otkrio uzrok svih navedenih simptoma, lijeÄnik procjenjuje osobnu medicinsku povijest pacijenta te izvodi temeljit lijeÄniÄki pregled. LijeÄnik oprezno pregledava vrat kako bi iskljuÄio postojanje kvrga, oteklina, osjetljivosti i drugih promjena. TakoÄ‘er, lijeÄnik pregledava grkljan koristeći neku od slijedećih metoda:

Neizravna laringoskopija. LijeÄnik pregledava grlo putem malog zrcala s dugom drÅ¡kom kako bi provjerio postoje li promijenjena podruÄja te ispitao jesu li glasnice normalno pokretljive. Ovaj pregled je bezbolan, ali se može aplicirati lokalni anestetik u grlo kako bi se izbjegla pojava neugodnog osjećaja Äesto praćenog kaÅ¡ljem. Ovaj se pregled izvodi u lijeÄniÄkoj ambulanti.

Izravna laringoskopija. LijeÄnik umeće osvijetljenu cijev (laringoskop) kroz pacijentov nos ili usta. Kako cijev prolazi niz grlo, lijeÄnik može dobiti uvid u podruÄja koja se ne mogu vidjeti obiÄnim zrcalom. Lokalna anestezija olakÅ¡ava neugodu i osjećaj guÅ¡enja. Pacijentima se takoÄ‘er može dati blagi sedativ kako bi se opustili. Ponekad lijeÄnik koristi opću anesteziju kako bi uspavao pacijenta. Ova se pretraga može izvoditi u lijeÄniÄkoj ambulanti, klinici ili u bolnici.

Ako lijeÄnik otkrije abnormalna podruÄja, pacijentu će se morati uÄiniti biopsija. Biopsija je jedini siguran naÄin kojim se može saznati postojanje karcinoma. Prije biopsije pacijent prima opću anesteziju, a lijeÄnik uzima uzorke tkiva pomoću laringoskopa. Potom, patolog prouÄava uzete uzorke tkiva pod mikroskopom kako bi provjerio prisutnost stanica raka. Ako se otkrije rak, patolog može utvrditi njegovu vrstu. Gotovo su svi karcinomi grkljana karcinomi skvamoznih stanica.

Ako patolog otkrije rak, pacijentov lijeÄnik mora saznati stadij (proÅ¡irenost) bolesti kako bi izradio plan najboljeg naÄina lijeÄenja. Kako bi otkrio veliÄinu tumora i njegovu eventualnu proÅ¡irenost, lijeÄnik obiÄno naruÄuje daljnje pretrage, poput RTG-a, CT-a i/ili MRI-a. Tijekom CT skeniranja pacijent prima mnogo rendgenskih zraka. RaÄunalo ih spaja te oblikuje detaljizirane slike unutraÅ¡njosti tijela. MRI stvara slike koristeći ogroman magnet spojen s raÄunalom.

Mogućnosti lijeÄenja

LijeÄenje karcinoma grkljana ovisi o brojnim Äiniteljima. MeÄ‘u inim, jest toÄan smjeÅ¡taj i veliÄina tumora te njegova eventualna proÅ¡irenost. Kako bi odredio plan lijeÄenja koji bi odgovarao potrebama pojedinog pacijenta, lijeÄnik uzima u obzir dob, opće zdravstveno stanje i osobne stavove pacijenta glede mogućih vrsta lijeÄenja.

Mnogi pacijenti žele, Å¡to je viÅ¡e moguće, saznati o vlastitoj bolesti i mogućim naÄinima lijeÄenja kako bi aktivno sudjelovali u donoÅ¡enju odluka oko naÄina lijeÄenja. Tijekom biranja naÄina lijeÄenja, pacijenti mogu imati želju da razgovaraju s lijeÄnikom o mogućnostima sudjelovanja u znanstvenim studijama ili novim metodama lijeÄenja.
Pacijent i lijeÄnik bi trebali razgovarati o izboru lijeÄenja s visokom dozom opreza, jer pojedine vrste lijeÄenja ove bolesti mogu izmijeniti izgled bolesnika, kao i naÄin na koji takva osoba diÅ¡e i govori. U mnogo sluÄajeva, pacijent razgovara s lijeÄnikom i fonopatologom o naÄinu lijeÄenja i mogućim promjenama u izgledu i govoru.

Osobe s karcinomom grkljana imaju mnogo važnih pitanja. LijeÄnik i ostali Älanovi zdravstvenog tima mogu najbolje odgovoriti na ta pitanja. Većina pacijenata želi znati razmjere svoga karcinoma, kako se on može lijeÄiti, koliko uspjeÅ¡no lijeÄenje može biti te cijenu lijeÄenja.
Pitanja za lijeÄnika:

• Koja vrsta lijeÄenja mi se preporuÄuju?
• Koje su kliniÄke studije prikladne za moju vrstu raka?
• Koje su oÄekivane koristi od pojedine vrste lijeÄenja?
• Koji su rizici i moguće nuspojave pojedine terapije?
• Kakav će biti moj govor nakon lijeÄenja?
• Kako ću izgledati?
• Hoću li morati mijenjati moje uobiÄajene aktivnosti? Ako da, koliko dugo?
• Kada ću se moći vratiti na svoje radno mjesto?
• Kako Äesto ću morati ići na preglede?

Kada se osobi dijagnosticira rak, Å¡ok i stres su normalne reakcije. Ovi osjećaji otežavaju pacijentima da se sjete svega Å¡to bi željeli upitati svoga lijeÄnika. ÄŒesto je dobro napraviti popis pitanja. Kako bi upamtili rijeÄi lijeÄnika, pacijenti mogu Äiniti biljeÅ¡ke ili koristiti diktafon. Neke osobe žele kraj sebe Älana obitelji ili prijatelja kako bi se tijekom razgovora s lijeÄnikom i oni ukljuÄili u raspravu,uzimali biljeÅ¡ke ili samo sluÅ¡ali.
Kako dobiti drugo mišljenje?
Odluke o lijeÄenju su složene. Prije poÄetka lijeÄenja pacijent može imati želju tražiti od drugog lijeÄnika da prouÄi povijest bolesti te ukaže na najbolji oblik lijeÄenja. Potrebno je oko tjedan ili dva tjedna kako bi se ugovorilo drugo miÅ¡ljenje. Kratka stanka u lijeÄenju neće dovesti u pitanje njegovu uspjeÅ¡nost. Neke osiguravajuće kuće iziskuju drugo miÅ¡ljenje; neke ga i pokrivaju ako ga osiguranik zatraži.

Metode lijeÄenja
Rak grkljana obiÄno se lijeÄi radioterapijom ili kirurÅ¡kim pristupom. Ova su oba tipa lijeÄenja oblici lokalne terapije; Å¡to znaÄi da djeluju na stanice raka samo u tretiranom podruÄju. Neki pacijenti se podvrgavaju kemoterapiji, koja je sustavna terapija, Å¡to znaÄi da se lijek Å¡iri krvotok pa tako djeluje na stanice raka u cijelom tijelu. LijeÄnik može koristiti samo jednu ili viÅ¡e vrsta lijeÄenja, ovisno o potrebama pacijenta.
U pojedinim sluÄajevima, pacijent se upućuje na lijeÄenje lijeÄnicima specijalistima u razliÄitim vrstama lijeÄenja. ÄŒesto nekoliko specijalista radi zajedno kao tim. Zdravstveni tim može ukljuÄivati kirurga; specijalista za uho, nos i grlo; onkologa; radioonkologa; fonopatologa; medicinsku sestru; te dijetologa. Zubar takoÄ‘er može biti važan Älan tima, osobito za pacijente koji primaju radioterapiju.

Radioterapija koristi visoko-energetsko zraÄenje u svrhu uniÅ¡tavanja stanica raka te zaustavljanja njihova rasta. ZraÄenje je usmjereno na tumor i podruÄje oko njega. Kada je moguće, lijeÄnici preporuÄuju ovu vrstu lijeÄenja, jer ono može uniÅ¡titi tumor, a ujedno saÄuvati govor pacijenta. Radioterapija se može kombinirati s kirurÅ¡kim zahvatima; može se koristiti kako bi se tumor smanjio prije kirurÅ¡kog zahvata ili kako bi se uniÅ¡tile stanice raka koje mogu ostati nakon zahvata. TakoÄ‘er, radioterapija se može koristiti za lijeÄenje tumora koji se ne mogu kirurÅ¡ki odstraniti ili kod pacijenata koji iz drugih razloga ne mogu biti podvrgnuti kirurÅ¡kom zahvatu. Ako se tumor ponovno pojavi nakon operativnog zahvata, obiÄno se tretira radioterapijom.
Radioterapija se obiÄno primjenjuje 5 dana tjedno, tijekom 5 do 6 tjedana. Nakon tog perioda, podruÄje tumora dobije iznimno povećanu dozu zraÄenja.
KirurÅ¡ki zahvat, sam ili u kombinaciji s radioterapijom preporuÄuje se nekim pacijentima s novo dijagnosticiranim tumorom. TakoÄ‘er, kirurgija je uobiÄajena vrsta lijeÄenja za tumore koji ne reagiraju na radioterapiju ili se ponovno jave nakon radioterapije. Kada je indiciran kirurÅ¡ki zahvat, vrsta zahvata ovisi o veliÄini i toÄnoj lokalizaciji tumora.
Ako je tumor na glasnicama vrlo mali, kirurg može koristiti laser, moćnu svjetlosnu zraku. Laserska zraka može odstraniti tumor gotovo jednako kao i skalpel.
KirurÅ¡ki zahvat kojim se odstranjuje Äitav ili samo dio grkljana, naziva se totalna ili parcijalna laringektomija. U oba zahvata kirurg izvodi traheostomiju, otvaranje otvora, zvanog stoma, u prednjem dijelu vrata. Stoma može biti privremena ili stalna. Zrak ulazi i izlazi iz duÅ¡nika i pluća kroz taj otvor. Traheostomni tubus održava zraÄni put otvorenim.

Parcijalna laringektomija Å¡tedi sposobnost govora. Kirurg odstranjuje samo dio govornog aparata – samo jednu glasnicu, dio glasnice ili samo epiglotis – a stoma je privremena. Nakon kratkog razdoblja oporavka, tubus se odstranjuje, a stoma se zatvara. Pacijent tada može normalno disati i govoriti. U nekim sluÄajevima, meÄ‘utim, glas može biti promukao ili oslabljen.
Kada se radi o totalnoj laringektomiji, odstranjuje se Äitav govorni aparat, a stoma je trajna. Pacijent diÅ¡e kroz stomu. Takav pacijent mora nauÄiti govoriti na drugi naÄin.
Ako lijeÄnik smatra da se karcinom poÄeo Å¡iriti, odstranjuju se limfni Ävorovi u vratu kao i tkivo oko njih. Ti su Ävorovi Äesto prvo mjesto u koje se laringealni karcinom Å¡iri.
Kemoterapija predstavlja uporabu lijekova u svrhu uniÅ¡tenja stanica raka. LijeÄnik može odrediti jedan ili kombinaciju lijekova. U pojedinim se sluÄajevima antikancerozni lijekovi daju u svrhu smanjenja tumora prije radioterapije ili kirurÅ¡kog zahvata. Kemoterapija se može koristiti i u sluÄajevima kada je doÅ¡lo do Å¡irenja tumora.
Antikancerozni se lijekovi za lijeÄenja karcinoma grkljana uÅ¡trcavaju injekcijom u krvotok. ÄŒesto se ti lijekovi daju u ciklusima – terapijskim periodima praćenim razdobljem bez lijeÄenja koji se meÄ‘usobno izmjenjuju.

KliniÄke studije
Znanstvenici traže metode lijeÄenja koje su uÄinkovitije protiv karcinoma grkljana i imaju manje nuspojava. Kada laboratorijska istraživanja pokažu obećavajuće rezultate, poÄinju se koristiti u lijeÄenju pacijenata u kliniÄkim studijama. Ove su studije stvorene kako bi se otkrili novi pristupi koji su ujedno sigurni i uÄinkoviti te kako bismo dobili odgovore na znanstvena pitanja. Pacijenti koji sudjeluju u kliniÄkim studijama Äine važan doprinos medicinskoj znanosti i imaju priliku biti meÄ‘u prvima koji su iskoristili povoljne uÄinke poboljÅ¡anih metoda lijeÄenja.
Trenutno su u tijeku mnoga kliniÄka istraživanja naÄina lijeÄenja karcinoma grkljana. LijeÄnici prouÄavaju nove vrste i rasporede radioterapije, nove lijekove, nove kombinacije lijekova te nove naÄine kombiniranja razliÄitih vrsta lijeÄenja. Znanstvenici pokuÅ¡avaju pojaÄati uÄinkovitost radioterapije tako Å¡to ju izvode dva puta dnevno umjesto jedanput. TakoÄ‘er, istražuju lijekove zvane radiosenzibilatori, koji Äine stanice karcinoma osjetljivijima na radioterapiju.
Ljudi koji su imali karcinom grkljana, pod većim su rizikom od pojave novog karcinoma grkljana ili pluća, usta ili grla. LijeÄnici istražuju naÄine sprjeÄavanja nastanka novih karcinoma. Neka su istraživanja pokazala kako lijek povezan s vitaminom A može sprijeÄiti razvoj novog karcinoma.
Nuspojave lijeÄenja

Metode lijeÄenja karcinoma grkljana vrlo su moćne. TeÅ¡ko je ograniÄiti uÄinke lijeÄenja kako bi se uniÅ¡tile samo stanice rak; i zdrave stanice se takoÄ‘er oÅ¡tećuju. To je i razlog Äestih nuspojava lijeÄenja raka.

Nuspojave lijeÄenja mogu biti razliÄite. One u mnogome ovise o vrsti i razmjeru lijeÄenja. osim toga, svaka osoba reagira drukÄije. LijeÄnici planiraju lijeÄenje kako bi neželjeni uÄinci bili svedeni na minimum. LijeÄnici, medicinske sestre, dijetolozi i fonopatolozi mogu objasniti moguće nuspojave i preporuÄiti kako se s njima nositi. TakoÄ‘er, pomažu i razgovori s drugim pacijentima.


Kolikim bolesnicima s rakom bi mogli smanjiti tegobe, koliko sluÄaja metastaza bi mogli smanjiti i koliko bi ljudima život bio produžen samo s pravim položajem mjesta za spavanje."

Zbog izloženosti zraÄenju posljedice se s godinama samo povećavaju. Vodeni tokovi i energetska ÄvoriÅ¡ta na mjestu ležaja prije ili kasnije dovedu do bolesti; organizam slabi, postaje osjetljiv na razne bolesti, a može doći i do kancerogenih oboljenja. Takva mjesta moguće je utvrditi i locirati s radiostezijskim mjerenjima koja će na VaÅ¡u želju obaviti naÅ¡ struÄnjak.


Dogovorite besplatnu detekciju zraÄenja na tel:

091/789 35 02

[Uvod] [Spavanje] [Zdravlje] [Radiestezija] [Detekcija] [Mjerenje] [Zastita]