Epilepsija

Epilepsija je poremećaj koji se pojavljuje u Äitavom svijetu i jedan je od najstarijih poznatih ÄovjeÄanstvu. Karakterizira ju sklonost ponavljanim napadajima koji mogu dovesti do gubitka budnosti ili svijesti, poremećaja kretanja, osjeta (ukljuÄujući vid, sluh i okus), autonomnih funkcija, raspoloženja i mentalnih funkcija. Epilepsija ukljuÄuje bilo koje stanje kod kojeg postoje ponavljane epizode napadaja bilo kojeg tipa. Epilepsija (idiopatski poremećaj s napadajima) termin je koji se koristi kad poremećaj s napadajima nema uzrok koji se može otkriti kao Å¡to je bolest mozga. Epilepsija pogaÄ‘a oko 0.5% stanovniÅ¡tva. Može pogoditi osobe bilo koje dobi. Prijenos informacija od jedne živÄane stanice do druge odvija se elektrokemijskim procesom. Taj se proces može otkriti kao elektriÄna aktivnosti elektroencefalogramom (EEG). Nenormalna elektriÄna aktivnost povezana je s napadajima. Uzrok napadaja je u odreÄ‘enoj mjeri u korelaciji s dobi kod pojave bolesti. Kod nekih osoba, napadaji mogu biti izazvani hormonskim promjenama kao Å¡to su trudnoća ili menstruacija. TakoÄ‘er mogu biti izazvani bolešću ili osjetilnim poticajima kao Å¡to su svjetlo, zvukovi i dodir. U mnogim sluÄajevima, ne može se otkriti pokretaÄ napadaja.

KoliÄina poticaja potrebna da izazove napadaj zove se prag napadaja. Pod odreÄ‘enim uvjetima, svaka osoba može imati napadaje. Ispitivanja dr.Curryja dovela su do joÅ¡ jednog saznanja, naime osobe koje imaju nizak prag napadaja te su sklone brzom reagiranju na vanjske poticaje, dobivaju epilepsiju u većini sluÄajeva ako borave na linijama zraÄenja koje prolaze preko njihove glave. Smatra se da mnoge osobe s epilepsijom imaju nizak prag napadaja, koji je uzrokovan Currijevom linijom.

Epilepsija je neurološka bolest koju karakteriziraju epizodni napadaji gubljenja svijesti i poremećaja motorike i ostalih funkcija SŽS. Pojavljuje se u 1% populacije.
Razlikujemo dva najÄešća tipa epilepsije:
ToniÄko-kloniÄki (Grand mal): ovo je najÄešći oblik epilepsije, a karakterizira ga iznenadni gubitak svijesti, grÄenje po cijelom tijelu (ti grÄevi se nazivaju konvulzije), izbacivanje sline, inkontinencija mokraće, poremećaj respiracije i rada srca. ObiÄno traje nekoliko minuta a onda prestaje.
Apsans (Petit mal): javlja se u djece, a karakteristiÄan je po tome da u tijeku napadaja dijete gubi svijest i bulji u jednu toÄku. Ponekad se javljaju trzaju pojedinih miÅ¡ića, a sve skupa traje oko nekoliko sekundi.

Razlozi zaÅ¡to se javlja epilepsija mogu biti razliÄiti - nekad je to tumor, oÅ¡tećenje mozga, metaboliÄki poremećaji i dr. Važno je za napomenuti da epileptiÄki napadaj, i to, Grand Mal, može izazvati oÅ¡tećenje moždanog tkiva zbog uzimanja sredstva ovisnosti (kokain,heroin, a pogotovo metamfetamin i ecstasy).

Napadaj nastaje u mozgu u odreÄ‘enom žariÅ¡tu (fokusu - koje je zapravo oÅ¡tećeno tkivo mozga). Prag za izbijanje u toj toÄki je iznimno snižen pa nekakvi intenzivni senzoriÄki podražaji (primjerice bljeskalica foto aparata ili konstantno blicanje svijetla kao kod stroboskopa) mogu u toj toÄki izazvati nekontrolirane salve impulsa. Osoba tada gubi svijest. Ti impulsi se poÄinju Å¡iriti srediÅ¡njim živÄanim sustavnom uzrokujući nekontrolirano izbijanje neurona. MotoriÄkim neuronima se potom iz mozga prema miÅ¡ićima poÄinju odaÅ¡iljati nekontrolirani impulsi Å¡to uzrokuje grÄenja koja mogu biti iznimno jaka i uzrokovati

Äak i lomove manjih kostiju. Disanje je umnogome otežano, a osoba Äesto sama sebe ugrize za jezik.

Takvo stanje traje par minuta da bi samo od sebe prestalo. Za sve to vrijeme osoba je u opasnosti od samo povrjeđivanja i gubitka zraka.
NelijeÄena epilepsija vremenom vodi u pogorÅ¡anje. Napadaju postaju sve Äešći i sve opasniji, mozak se sve viÅ¡e oÅ¡tećuje i polagano, epilepsija se pretvara u tzv. status epilepticus, oÄitovan neprekidnim napadajima koje mogu uzrokovati teÅ¡ka oÅ¡tećenja mozga.
Epilepsija se lijeÄi lijekovima koji izazivaju hiperpolarizaciju živaca mozga. Hiperpolarizacijom neurona snižen je potencijal mirovanja (s -70 mV na - 80 mV) pa je poviÅ¡en prag nastanka akcijskog potencijala i smanjena je vjerojatnost nastanka nekontroliranih izbijanja neurona i epileptiÄkog napadaja. To možemo postići lijekovima koji potiÄu djelovanje inhibicijskog neurotransmitera GABA ili pak blokiraju natrijeve ili kalcijeve kanale na povrÅ¡ini neurona Å¡to uzrokuje sporije provoÄ‘enje impulsa. Antiepileptici se joÅ¡ nazivaju i antikonvulzivi.

To su:

  • barbiturati (fenobarbiton i metilfenobarbiton)
  • hidantoini (fenitoin)
  • karbamazepin
  • sukcinimidi (etosuksimid)
  • valproati (valpromid i natrijev valproat)
  • benzodiazepini (klonazepam)
  • noviji antiepileptici (lamotrigin, topiramat, gabapentin)

Iskustvo: Djevojka T.M. stara 17 godina.

Prilikom mjerenja patogenih zraÄenja u kući njenih roditelja ustanovljeno je da na ležaju na kojem dotiÄna djevojka spava sedamnaest godina na mjestu glave prolazi Carijeva linija.

U isto vrijeme u predjelu trbuha i spolnog organa nalazi se Hartmanov Ävor.

Djevojka ima Epilepsiju i tumor na jajnicima.

Promjenom mjesta spavanja i neutralizacije ozraÄenih mjesta postiglo se da su napadaji epilepsije sve rjeÄ‘i. Tumor se ne povećava i analizom lijeÄnika postoji mogućnost potpunog izljeÄenja.

Dogovorite besplatnu detekciju zraÄenja na tel:

091/789 35 02
[Uvod] [Spavanje] [Zdravlje] [Radiestezija] [Detekcija] [Mjerenje] [Zastita]