Bolovi u koljenima

Bolovi u koljenima - spadaju u bolesti modernog čovjeka

Glavi razlog je sve veći napredak tehnologije koja nam smanjuje fizičke napore i time rad mišića kako na radnom mjestu tako i u kućanstvu pa čak i u hobijima.

Dugotrajna izloženost zračenju (radno mjesto, krevet) kao i senzibilitet osobe izložene zračenju pogoduju razvoju raznih bolesti. Smatra se da ako krevet stoji na mjestu izloženom zračenju da osoba ima velike šanse u slijedećih 2-8 godina oboljeti od teže bolesti. radi li se pak o izloženom zračenju na čvoru ( križanju dvije linije zračenja) tada u kratko periodu nastupa teže oboljenje i smrt.


Kretanje ljudskog tijela je složeni proces koji ovisi o mnogim čimbenicima (moždanim impulsima, mišićima, kostima, zglobovima sili gravitacije i težini tijela) kao i njihovom međusobnom skladu.

Danas je vrlo često sklad između trenutnih sposobnosti i zahtjeva bitno narušen i to najčešće kod zaposlenih ljudi, posebno žena, zbog sve manjeg kretanja i sve više sjedenja. Takav način života i rada danas je skoro nemoguće izbjeći, a kao posljedicu ima neizostavno oštećenja mišića i zglobova, te otežano kretanje. Zbog gubitka i poremećaja odnosa snage mišića dolazi do preopterećenja i prenaprezanja hrskavica i ligamentarnog sustava zgloba što dovodi do oštećenja zgloba i pojave npr. artroze koljena, kuka, problema s kralježnicom i sl.

Obzirom na brzi napredak razvoja društva problem će se povećavati i pojavljivati sve ranije što dokazuje i sve veći broje mladih pa i djece sa jakim poremećajem i oštećenjem funkcija mišića i zglobova radi stalnog sjedenja ili nepravilnog bavljenja sportskim aktivnostima u kojima u stvari nema stručnog nadzora. Sve veći broj ljudi odlazi u teretane radi spoznaje o potrebi fizičke aktivnosti, no i sve više na ispitivanja dolazi s tegobama koje su počele nakon vježbanja u teretanama jer programi nisu sačinjeni na temelju egzaktnog ispitivanja mogućnosti te u konačnici možemo imati veću štetu nego korist.

Artroza

Umor - bol - zakočenost - deformacija

Subjektivne tegobe i znakove bolesti nemaju svi bolesnici s rendgenski uočljivim znakovima artroze. Znakovi se obično očituju kao umor, bolovi, zakočenost i deformacije, odnosno zadebljanja i smanjenje pokreta, ponekad izljev u zglob i slabost okolnih mišića.
U početku se osjeća umor u zglobovima, najprije pri dužem, a poslije i pri kraćem opterećenju.
Bol je najčešći znak artroze i glavni razlog zašto bolesnik dolazi reumatologu. U većine bolesnika u početku se opisuje kao tupa ili podmukla i duboka, ograničena na zahvaćeni zglob, a zglob je bolan samo nakon jačih opterećenja. Bol nestaje mirovanjem i ponovo se javlja pri opterećenju. Tegobe nestaju nakon kratkog razgibavanja pa se može nastaviti s hodanjem ili nekim drugim poslom. Kada bolest uznapreduje i blago opterećenje pa i pokret u mirovanju uzrokuju bol u zglobu, dok u jako razvijenoj fazi pokreti mogu biti čak i ograničeni. Bol se obično pogoršava nakon izlaganja toplini, čime se objašnjava pojava bolova noću u toplom krevetu. Često se javlja pri promjeni vremena i pogoršava izlaganjem hladnoći i vlazi.

Zakočenost je često prvi znak artroze. Javlja se ujutro ili nakon dužeg odmora tijekom dana. Često kratko traje, najduže 15 minuta, kad iščezava, a razgibavanjem i znatno prije.
Deformacija najčešće nastaje na krajnjem zglobu prsta, šake, kuku i koljenu. Nastaje zbog grča mišića, povećanog opterećenja te slabijeg ili jačeg stupnja iščašenja zgloba. Zglobovi s razvijenom deformacijom najčešće su savijeni prema naprijed. "Oteklina" nastaje zbog općeg ili djelomičnog zadebljanja zglobnih tijela ili nastaje prava oteklina zbog stvaranja viška zglobne tekućine.
U žena se u potkožnom tkivu u okolini zgloba (lakat, koljeno) nakupljaju naslage sala u obliku manjih ili većih elastičnih jastučića koji su više ili manje osjetljivi na dodir. Bolesnice im posvećuju puno pažnje i žele ih uvijek pokazati pri reumatološkom pregledu. Međutim, ti jastučići nisu od posebnog značenja, jer ne oštećuju zglob i nikada ne izazivaju bol, posebno ne jaču.
Kod uznapredovale artroze smanjuje se veličina opsega pokreta u zglobu i posljedično razvija opća slabost mišića u okolini zgloba.


Statistike također pokazuju da 75% osoba starijih od 50 godina ima artrozu koljenskog zgloba, a 33% artrozu kuka. Ovaj problem osobito pogađa žene, a danas je dobna granica kada se pojavljuju diskretni znaci poremećaja bitno pala ispod 45 godina života.


Za postavljanje dijagnoze najčešće je potreban pregled reumatologa i eventualno rendgenska slika zahvaćenog zgloba. Laboratorijske pretrage krvi, mokraće i posebni testovi za dokazivanje reumatoidnog faktora obično nemaju veće značenje, drugim riječima nema testa koji bi potvrdio dijagnozu kao što je to slučaj kod drugih bolesti. Takve pretrage u prvom redu treba napraviti onda kada bolest nije jasna ili po nekim tegobama sliči drugoj bolesti kod koje treba učiniti određene laboratorijske pretrage.
Rendgenska slika otkriva koštane

promjene i suženje zglobnog prostora kao znak nestajanja hrskavice, a liječnik se dalje usmjerava prema bolesnikovom usmenom iskazu o tegobama i znakovima te nalazu zadebljanja ili izljeva u zglob.

Prognoza - Artroza se ne pogoršava uvijek. Kod mnogih bolesnika doseže vrhunac kroz nekoliko godina od početka tegoba i na toj razini ostaje ili se lagano pogoršava. Na nekim zglobovima, kao što su kuk i koljeno, artroza se pogoršava jače, zglobovi postaju jako bolni, a funkcija i pokretljivost otežani.
Liječnik ne može predvidjeti pogoršanje, a nema ni dokaza da tjelesna aktivnost, dijeta ili liječenje značajno utječu na prirodni razvoj /napredovanje-progresiju/ artroze. Većina osoba s artrozom živi normalnim životom, iako u neku ruku postaju invalidima. Ponekad se poboljšava spontano, ali to je ipak rijetkost.


Dogovorite besplatnu detekciju zračenja na tel:

099/25 25 022

[Uvod] [Spavanje] [Zdravlje] [Radiestezija] [Detekcija] [Mjerenje] [Zastita]