Bolovi u koljenima

Bolovi u koljenima - spadaju u bolesti modernog Äovjeka

Glavi razlog je sve veći napredak tehnologije koja nam smanjuje fiziÄke napore i time rad miÅ¡ića kako na radnom mjestu tako i u kućanstvu pa Äak i u hobijima.

Dugotrajna izloženost zraÄenju (radno mjesto, krevet) kao i senzibilitet osobe izložene zraÄenju pogoduju razvoju raznih bolesti. Smatra se da ako krevet stoji na mjestu izloženom zraÄenju da osoba ima velike Å¡anse u slijedećih 2-8 godina oboljeti od teže bolesti. radi li se pak o izloženom zraÄenju na Ävoru ( križanju dvije linije zraÄenja) tada u kratko periodu nastupa teže oboljenje i smrt.

Kretanje ljudskog tijela je složeni proces koji ovisi o mnogim Äimbenicima (moždanim impulsima, miÅ¡ićima, kostima, zglobovima sili gravitacije i težini tijela) kao i njihovom meÄ‘usobnom skladu.

Danas je vrlo Äesto sklad izmeÄ‘u trenutnih sposobnosti i zahtjeva bitno naruÅ¡en i to najÄešće kod zaposlenih ljudi, posebno žena, zbog sve manjeg kretanja i sve viÅ¡e sjedenja. Takav naÄin života i rada danas je skoro nemoguće izbjeći, a kao posljedicu ima neizostavno oÅ¡tećenja miÅ¡ića i zglobova, te otežano kretanje. Zbog gubitka i poremećaja odnosa snage miÅ¡ića dolazi do preopterećenja i prenaprezanja hrskavica i ligamentarnog sustava zgloba Å¡to dovodi do oÅ¡tećenja zgloba i pojave npr. artroze koljena, kuka, problema s kralježnicom i sl.

Obzirom na brzi napredak razvoja druÅ¡tva problem će se povećavati i pojavljivati sve ranije Å¡to dokazuje i sve veći broje mladih pa i djece sa jakim poremećajem i oÅ¡tećenjem funkcija miÅ¡ića i zglobova radi stalnog sjedenja ili nepravilnog bavljenja sportskim aktivnostima u kojima u stvari nema struÄnog nadzora. Sve veći broj ljudi odlazi u teretane radi spoznaje o potrebi fiziÄke aktivnosti, no i sve viÅ¡e na ispitivanja dolazi s tegobama koje su poÄele nakon vježbanja u teretanama jer programi nisu saÄinjeni na temelju egzaktnog ispitivanja mogućnosti te u konaÄnici možemo imati veću Å¡tetu nego korist.

Artroza

Umor - bol - zakoÄenost - deformacija

Subjektivne tegobe i znakove bolesti nemaju svi bolesnici s rendgenski uoÄljivim znakovima artroze. Znakovi se obiÄno oÄituju kao umor, bolovi, zakoÄenost i deformacije, odnosno zadebljanja i smanjenje pokreta, ponekad izljev u zglob i slabost okolnih miÅ¡ića.
U poÄetku se osjeća umor u zglobovima, najprije pri dužem, a poslije i pri kraćem opterećenju.
Bol je najÄešći znak artroze i glavni razlog zaÅ¡to bolesnik dolazi reumatologu. U većine bolesnika u poÄetku se opisuje kao tupa ili podmukla i duboka, ograniÄena na zahvaćeni zglob, a zglob je bolan samo nakon jaÄih opterećenja. Bol nestaje mirovanjem i ponovo se javlja pri opterećenju. Tegobe nestaju nakon kratkog razgibavanja pa se može nastaviti s hodanjem ili nekim drugim poslom. Kada bolest uznapreduje i blago opterećenje pa i pokret u mirovanju uzrokuju bol u zglobu, dok u jako razvijenoj fazi pokreti mogu biti Äak i ograniÄeni. Bol se obiÄno pogorÅ¡ava nakon izlaganja toplini, Äime se objaÅ¡njava pojava bolova noću u toplom krevetu. ÄŒesto se javlja pri promjeni vremena i pogorÅ¡ava izlaganjem hladnoći i vlazi.

ZakoÄenost je Äesto prvi znak artroze. Javlja se ujutro ili nakon dužeg odmora tijekom dana. ÄŒesto kratko traje, najduže 15 minuta, kad iÅ¡Äezava, a razgibavanjem i znatno prije.
Deformacija najÄešće nastaje na krajnjem zglobu prsta, Å¡ake, kuku i koljenu. Nastaje zbog grÄa miÅ¡ića, povećanog opterećenja te slabijeg ili jaÄeg stupnja iÅ¡ÄaÅ¡enja zgloba. Zglobovi s razvijenom deformacijom najÄešće su savijeni prema naprijed. "Oteklina" nastaje zbog općeg ili djelomiÄnog zadebljanja zglobnih tijela ili nastaje prava oteklina zbog stvaranja viÅ¡ka zglobne tekućine.
U žena se u potkožnom tkivu u okolini zgloba (lakat, koljeno) nakupljaju naslage sala u obliku manjih ili većih elastiÄnih jastuÄića koji su viÅ¡e ili manje osjetljivi na dodir. Bolesnice im posvećuju puno pažnje i žele ih uvijek pokazati pri reumatoloÅ¡kom pregledu. MeÄ‘utim, ti jastuÄići nisu od posebnog znaÄenja, jer ne oÅ¡tećuju zglob i nikada ne izazivaju bol, posebno ne jaÄu.
Kod uznapredovale artroze smanjuje se veliÄina opsega pokreta u zglobu i posljediÄno razvija opća slabost miÅ¡ića u okolini zgloba.

Statistike također pokazuju da 75% osoba starijih od 50 godina ima artrozu koljenskog zgloba, a 33% artrozu kuka. Ovaj problem osobito pogađa žene, a danas je dobna granica kada se pojavljuju diskretni znaci poremećaja bitno pala ispod 45 godina života.

Za postavljanje dijagnoze najÄešće je potreban pregled reumatologa i eventualno rendgenska slika zahvaćenog zgloba. Laboratorijske pretrage krvi, mokraće i posebni testovi za dokazivanje reumatoidnog faktora obiÄno nemaju veće znaÄenje, drugim rijeÄima nema testa koji bi potvrdio dijagnozu kao Å¡to je to sluÄaj kod drugih bolesti. Takve pretrage u prvom redu treba napraviti onda kada bolest nije jasna ili po nekim tegobama sliÄi drugoj bolesti kod koje treba uÄiniti odreÄ‘ene laboratorijske pretrage.
Rendgenska slika otkriva koštane

promjene i suženje zglobnog prostora kao znak nestajanja hrskavice, a lijeÄnik se dalje usmjerava prema bolesnikovom usmenom iskazu o tegobama i znakovima te nalazu zadebljanja ili izljeva u zglob.

Prognoza - Artroza se ne pogorÅ¡ava uvijek. Kod mnogih bolesnika doseže vrhunac kroz nekoliko godina od poÄetka tegoba i na toj razini ostaje ili se lagano pogorÅ¡ava. Na nekim zglobovima, kao Å¡to su kuk i koljeno, artroza se pogorÅ¡ava jaÄe, zglobovi postaju jako bolni, a funkcija i pokretljivost otežani.
LijeÄnik ne može predvidjeti pogorÅ¡anje, a nema ni dokaza da tjelesna aktivnost, dijeta ili lijeÄenje znaÄajno utjeÄu na prirodni razvoj /napredovanje-progresiju/ artroze. Većina osoba s artrozom živi normalnim životom, iako u neku ruku postaju invalidima. Ponekad se poboljÅ¡ava spontano, ali to je ipak rijetkost.

Dogovorite besplatnu detekciju zraÄenja na tel:

091/789 35 02
[Uvod] [Spavanje] [Zdravlje] [Radiestezija] [Detekcija] [Mjerenje] [Zastita]