Ateroskleroza

Jedini mjerimo sve vrste zračenja

Ateroskleroza je najčešća i najozbiljnija bolest u skupini bolesti nazvanoj arterioskleroze- bolesti za koje je karakteristično da arterijska stjenka postaje stanjena i slabije elastična. U aterosklerozi to je konkretno uzrokovano stvaranjem zadebljanja (ateroma) u unutarnjim slojevima arterijske stjenke, što može smanjiti ili opstruirati (onemogućiti) protok krvi. Učestalost ateroskleroze se povećava kod žena u postmenopauzi i time se približava učestalosti kod muškaraca iste dobi.

Bolesti krvnih žila koje zahvaćaju mozak, srce, bubrege i druge vitalne organe i ekstremitete je vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u SAD-u i u većini zapadnih zemalja. Smrtnost zbog koronarne bolesti (bolest krvnih žila srca) među muškarcima, bijelcima, u dobi između 55. i 64. godine iznosi 1/100.

Pretpostavlja se da ateroskleroza nastaje zbog povećane koncentracije masnih tvari- lipoproteina LDL u krvi s jedne strane i oštećenja endotijela (unutarnji sloj arterijske stjenke-prvi uz krv koja protječe) izazvano različitim mehanizmima s druge strane. Najvažniji faktori rizika za nastajanje ateroskleroze su dob, muški spol i prerana ateroskleroza u obiteljskoj anamnezi. Spavanje ili svakodnevni duži boravak na mjestu kojim prolazi Hartmannova linija preko prsa.
Ostali faktori rizika su: povišena razina lipoproteina niske gustoće (LDL) i snižena razina lipoproteina visoke gustoće (HDL) hipertenzija pušenje, šećernabolest,prekomjerna tjelesna težina,fizičkaneaktivnost, povećana razina homocisteina koja može uzrokovati neaktivnost, povećana razina homocisteina koja može uzrokovati oštećenje endotela, te infekcija bakterijom Chlamydiom pneumoniae


	koje također može imati ulogu u nastajanju oštećenja endotela.


	Klinička slika Ateroskleroza se obično ne dijagnosticira dok ne nastane kritična stenoza (suženje), tromboza (začepljenje krvne žile ugruškom nastalim otrgnućem ateroma), aneurizme (rascjep stjenke arterije) ili embolija (zaustavljanje ugruška u plućima). Simptomi bolesti se obično postupno razvijaju kako raste aterom i zatvara lumen krvne žile. Pri tome je prvo uočljiva nemogućnost dodatne opskrbe krvlju pojedinih organa pri povećanim potrebama, što se manifestira stezanjem srčanog mišića u fizičkom naporu (angina pectoris), bolne pulsacije u ekstremitetima (intermitentne klaudikacije).

	Ukoliko dođe do naglog začepljenja velike arterije i simptomi su puno dramatičniji npr. ishemijski cerebrovaskularni inzult (moždani udar nastao začepljenjem krvne žile u mozgu ugruškom nastalim otrgnućem ateroma)

Dijagnostička obrada

Ateroskleroza se dijagnosticira na temelju navedenih simptoma i znakova, a treba na nju posumnjati i ukoliko su prisutni neki faktori rizika. Opstrukcija ateromom može se potvrditi arteriografijom (pretraga krvnog protoka u žilama pomoću kontrasta) ili doplerskom ultrasonografijom (vrsta ultrazvučne pretrage gdje je razlika u protoku krvi kroz krvnu žilu, obzirom na aterom, definirana različitim bojama u prikazu na ekranu)

Liječenje
Liječenje ateroskleroze usmjereno je zapravo na liječenje njenih komplikacija: infarkt miokarda, angina pektoris, aritmije, moždani udar itd. Stoga je ovdje iznimno važna prevencija u koju spadaju mjere smanjivanja faktora rizika koji mogu pogodovati razvoju ateroskleroze. Važna je dakle pravilna ishrana bez prekomjernog unošenja masnoća i šećera, fizička aktivnost, reguliranje tjelesne težine i krvnog tlaka, nepušenje.

Kada čovjek napravi poremećaj u prirodi ona se štiti patogenim zračenjima i njihovom emisijom. Karakterističan primjer su čvorovi nazvani po dr. medicine Ernstu Hartmannu, njemačkom liječniku iz Eberbacha koji ih je znanstveno obradio i dokazao malignost. Ti čvorovi sjecišta su magnetskih silnica zemljinog magnetskog polja. Oni u određenom pravilnom rasporedu čine globalnu mrežu koja isijava, odnosno emitira magnetsku energiju zemlje.