Epilepsija

Jedini mjerimo sve vrste zračenja

Epilepsija je poremećaj koji se pojavljuje u čitavom svijetu i jedan je od najstarijih poznatih čovječanstvu. Karakterizira ju sklonost ponavljanim napadajima koji mogu dovesti do gubitka budnosti ili svijesti, poremećaja kretanja, osjeta (uključujući vid, sluh i okus), autonomnih funkcija, raspoloženja i mentalnih funkcija. Epilepsija uključuje bilo koje stanje kod kojeg postoje ponavljane epizode napadaja bilo kojeg tipa. Epilepsija (idiopatski poremećaj s napadajima) termin je koji se koristi kad poremećaj s napadajima nema uzrok koji se može otkriti kao što je bolest mozga. Epilepsija pogađa oko 0.5% stanovništva. Može pogoditi osobe bilo koje dobi. Prijenos informacija od jedne živčane stanice do druge odvija se elektrokemijskim procesom. Taj se proces može otkriti kao električna aktivnosti elektroencefalogramom (EEG). Nenormalna električna aktivnost povezana je s napadajima. Uzrok napadaja je u određenoj mjeri u korelaciji s dobi kod pojave bolesti. Kod nekih osoba, napadaji mogu biti izazvani hormonskim promjenama kao što su trudnoća ili menstruacija. Također mogu biti izazvani bolešću ili osjetilnim poticajima kao što su svjetlo, zvukovi i dodir. U mnogim slučajevima, ne može se otkriti pokretač napadaja.

Količina poticaja potrebna da izazove napadaj zove se prag napadaja. Pod određenim uvjetima, svaka osoba može imati napadaje. Ispitivanja dr.Curryja dovela su do još jednog saznanja, naime osobe koje imaju nizak prag napadaja te su sklone brzom reagiranju na vanjske poticaje, dobivaju epilepsiju u većini slučajeva ako borave na linijama zračenja koje prolaze preko njihove glave. Smatra se da mnoge osobe s epilepsijom imaju nizak prag napadaja, koji je uzrokovan Currijevom linijom.

Epilepsija je neurološka bolest koju karakteriziraju epizodni napadaji gubljenja svijesti i poremećaja motorike i ostalih funkcija SŽS. Pojavljuje se u 1% populacije.
Razlikujemo dva najčešća tipa epilepsije:
Toničko-klonički (Grand mal): ovo je najčešći oblik epilepsije, a karakterizira ga iznenadni gubitak svijesti, grčenje po cijelom tijelu (ti grčevi se nazivaju konvulzije), izbacivanje sline, inkontinencija mokraće, poremećaj respiracije i rada srca. Obično traje nekoliko minuta a onda prestaje.
Apsans (Petit mal): javlja se u djece, a karakterističan je po tome da u tijeku napadaja dijete gubi svijest i bulji u jednu točku. Ponekad se javljaju trzaju pojedinih mišića, a sve skupa traje oko nekoliko sekundi.


	Razlozi zašto se javlja epilepsija mogu biti različiti - nekad je to tumor, oštećenje mozga, metabolički poremećaji i dr. Važno je za napomenuti da epileptički napadaj, i to, Grand Mal, može izazvati oštećenje moždanog tkiva zbog uzimanja sredstva ovisnosti (kokain,heroin, a pogotovo metamfetamin i ecstasy).

Napadaj nastaje u mozgu u određenom žarištu (fokusu - koje je zapravo oštećeno tkivo mozga). Prag za izbijanje u toj točki je iznimno snižen pa nekakvi intenzivni senzorički podražaji (primjerice bljeskalica foto aparata ili konstantno blicanje svijetla kao kod stroboskopa) mogu u toj točki izazvati nekontrolirane salve impulsa. Osoba tada gubi svijest. Ti impulsi se počinju širiti središnjim živčanim sustavnom uzrokujući nekontrolirano izbijanje neurona. Motoričkim neuronima se potom iz mozga prema mišićima počinju odašiljati nekontrolirani impulsi što uzrokuje grčenja koja mogu biti iznimno jaka i uzrokovati čak i lomove manjih kostiju. Disanje je umnogome otežano, a osoba često sama sebe ugrize za jezik.

Takvo stanje traje par minuta da bi samo od sebe prestalo. Za sve to vrijeme osoba je u opasnosti od samo povrjeđivanja i gubitka zraka.
Neliječena epilepsija vremenom vodi u pogoršanje. Napadaju postaju sve češći i sve opasniji, mozak se sve više oštećuje i polagano, epilepsija se pretvara u tzv. status epilepticus, očitovan neprekidnim napadajima koje mogu uzrokovati teška oštećenja mozga.
Epilepsija se liječi lijekovima koji izazivaju hiperpolarizaciju živaca mozga. Hiperpolarizacijom neurona snižen je potencijal mirovanja (s -70 mV na - 80 mV) pa je povišen prag nastanka akcijskog potencijala i smanjena je vjerojatnost nastanka nekontroliranih izbijanja neurona i epileptičkog napadaja. To možemo postići lijekovima koji potiču djelovanje inhibicijskog neurotransmitera GABA ili pak blokiraju natrijeve ili kalcijeve kanale na površini neurona što uzrokuje sporije provođenje impulsa. Antiepileptici se još nazivaju i antikonvulzivi.

To su:


	barbiturati (fenobarbiton i metilfenobarbiton) hidantoini (fenitoin) karbamazepin sukcinimidi (etosuksimid) valproati (valpromid i natrijev valproat) benzodiazepini (klonazepam) noviji antiepileptici (lamotrigin, topiramat, gabapentin)

Iskustvo: Djevojka T.M. stara 17 godina.

Prilikom mjerenja patogenih zračenja u kući njenih roditelja ustanovljeno je da na ležaju na kojem dotična djevojka spava sedamnaest godina na mjestu glave prolazi Carijeva linija.

U isto vrijeme u predjelu trbuha i spolnog organa nalazi se Hartmanov čvor.

Djevojka ima Epilepsiju i tumor na jajnicima.

Promjenom mjesta spavanja i neutralizacije ozračenih mjesta postiglo se da su napadaji epilepsije sve rjeđi. Tumor se ne povećava i analizom liječnika postoji mogućnost potpunog izlječenja.