Moždani udar

Jedini mjerimo sve vrste zračenja


	U stanicama izloženim vibracijama visokih frekvencija, dolazi do elektromagnetnog poremećaja. Slijedom intermolekularnog trenja, nastaje raspad aminokiselina i eliminacija masti. Pošto su masti u velikoj mjeri sadržane u živcima stanica, vrlo brzo dolazi do razlaganja masti i do propadanja stanice. Posljedice toga su RAZDRAŽLJIVOST, NESANICA, NESPOSOBNOST PAMĆENJA, DEPRESIJA, PSIHIČKI POREMEĆAJ.

		Dugogodišnjim iskustvom i kontrolom velikog broja pacijenata Dr. Hartman ustanovio je da u većini slučajeva Ishemije uzročnik je mjesto na kojem se boravi duže vrijeme. 1952. godine smatralo se da boravak na ozračenom mjestu duže od 8 sati znači sigurno oboljenje.

		Danas to vrijeme je precizirana te u najnovijim studijama se kaže da početak posljedica zračenja je vidljiv u vremenu od 2 do 8 godina. Vrijeme boravka na takvom mjestu ovisi o biopotencijalu osobe.


	Definicija

Moždani udar označava naglo nastali fokalni neurološki deficit uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije koji uzrokuje bitno smanjenje ili potpuni prekid protoka krvi u određenom dijelu mozga. Poremećaj cirkulacije uzrokuje nedovoljnu opskrbu određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari dovodi do oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Vrste moždanog udara i TIA

Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 80% moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze ili embolije. Oko 15% moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga. Preostali dio (oko 5%) moždanih udara posljedica je drugih rjeđih bolesti kao npr.: vaskulitis, policitemija ili trombocitoza, teška anemija, nedostatak specifičnih proteina u krvi i drugo.

Određenom broju moždanih udara prethode "upozoravajući znaci" - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok

Najčešći simptomi moždanog udara su:

utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima
omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima

Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, u dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisno o tuđoj pomoći.

Moždani udar je prvi uzrok smrtnosti i invaliditeta u Hrvatskoj.