Jedini mjerimo       sve vrste zračenja

Rak debelog crijeva je jedan od najčešćih u Sjedinjenim Državama. Od njega obolijevaju i muškarci i žene, i to najčešće stariji od 50 godina.
Istraživanja raka mnogo su pridonijela u borbi protiv raka debelog crijeva. Danas manje ljudi umire od te bolesti i poboljšana im je kvaliteta života zbog dostupnost najnovijih i zasad najvjerodostojnijih informacija o raku, a koje se mogu naći i na Internetu.

Dijagnosticiranje raka debelog crijeva poteže mnoga pitanja koja zahtijevaju jasne i razumljive odgovore. Nadamo se da će vam u tome pomoći ovaj tekst koji sadrži informacije o simptomima, otkrivanju i liječenju kako bi znali što više o mogućim uzrocima i načinima sprječavanja raka debelog crijeva. Ta saznanja mogu oboljelima i njihovim obiteljima olakšati borbu protiv ove bolesti.

Rak djeluje na stanice, osnovne građevne jedinice organizma.

BENIGNI TUMORI nisu rak. Mogu se odstraniti i u većini slučajeva se ne vraćaju. Stanice se kod benignih tumora ne šire na druge dijelove tijela. Oni najčešće nisu opasni po život.
MALIGNI TUMORI jesu rak. U malignim tumorima stanice se nekontrolirano dijele, pa tako mogu uništiti okolna tkiva. Stanice raka mogu iz malignog tumora ući u krvotok ili limfni sustav (tkiva i organi koji proizvode i čuvaju stanice koje se bore protiv infekcija i bolesti) taj proces naziva se metastaza i pokazuje kako se rak širi od primarnog tumora i stvara nove, sekundarne tumore u drugim dijelovima tijela.

POLIPI. Polipi su benigne izrasline na unutrašnjoj stjenci debelog crijeva. Dosta su uobičajeni kod osoba starijih od 50 godina, a neke vrste polipa povećavaju rizik nastanka raka debelog crijeva. U rijetkim slučajevima, a to je nasljedno, u debelom crijevu razvijaju se stotine polipa koji će, ako se ne liječe, vjerojatno uzrokovati pojavu raka debelog crijeva.

OSOBNA POVIJEST BOLESTI. Ženama koje su imale rak jajnika, maternice ili dojke povećan je rizik nastanka raka debelog crijeva, a također se može pojaviti i drugi put kod osoba koje su već imale rak debelog crijeva.

DOB. Rak debelog crijeva učestaliji je kod starijih ljudi, pogotovo kod starijih od 50 godina, ali može se pojaviti i ranije, u rijetkim slučajevima čak i u pubertetu

Mjesto boravka: Ispitivanja na 200 ispitanika sa oboljenjem raka debelog crijeva 72% je boravilo na mjestu koje je zračilo. 51% posto oboljelih je sjedilo na radnom mjestu gdje je bio Hartmanov čvor. Ostali su spavali na Hartmanovoj liniji, a 12 osoba je bilo pod utjecajem Curryja.

Danas se sve više provode istraživanja o uzrocima i prevenciji raka debelog crijeva, a ona pokazuju da se ta bolest postupno razvija iz benignih polipa. Otkrivanje u ranoj fazi i uklanjanje polipa može pomoći u sprječavanju raka debelog crijeva. U istraživanjima se ispituje utjecaj prestanka pušenja; uzimanja prehrambenih dodataka, aspirina i sličnih lijekova; smanjenja konzumacije alkohola i povećane tjelesne aktivnosti na prevenciju raka debelog crijeva. Neki stručnjaci smatraju da niskokalorična prehrana siromašna mastima, a bogata vlaknima ima utjecaj u prevenciji raka debelog crijeva.

Kolonoskopija i sigmoidoskopija su endoskopske metode kojima se pregledava sluznica debelog crijeva. To su visokoosjetljive metode u otkrivanju čak i najsitnijih lezija, manjih od 5 mm promjera, što omogućuje otkrivanje premalignih i malignih lezija u vrlo ranoj fazi. Obje metode osim što su dijagnostičke omogućuju i terapijski postupak otklanjanja tvorbe koja se obavlja najčešće u aktu samog dijagnostičkog postupka. Uklonjena tvorba se zatim šalje na patohistološku analizu (PHD) kojom se utvrđuje definitivna dijagnoza, odnosno da li se radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj leziji.

Karakteristični simptomi

Uobičajeni simptomi koji upućuju na rak debelog crijeva su:

• Promjena u radu crijeva
• Proljev, zatvor
• Krv u stolici
• Oskudnije stolice nego inače
• Osjećaj nelagode u trbuhu (česti bolovi, nadutost, grčevi)
• Gubitak težine
• Učestali umor

PORAST RAKA DEBELOG CRIJEVA U HRVATSKOJ

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka u muškaraca (iza raka pluća) i u žena (iza raka dojke). Od ukupnog broja dijagnosticiranih slučajeva raka u Hrvatskoj na ovo zločudno oboljenje otpada 15% slučajeva u muškaraca i 13% slučajeva u žena.

Alarmantni podaci koji govore o porastu broja novih slučajeva raka debelog crijeva, pri čemu se broj novo dijagnosticiranih povećao u razdoblju od 1983. do 2004. godine se s 1186 na 2653 (124%) doveo je do potrebe izrade nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva koje je pokrenulo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Vlade Republike Hrvatske.

Osnovni razlog važnosti ranog otkrivanja tumora debelog crijeva jest i činjenica da kolorektalni karcinom je zloćudno oboljenje s lošom prognozom i visokom stopom smrtnosti jer je u pravilu u trenutku dijagnosticiranja manje od 10% svih karcinoma debelog crijeva lokalizirano samo na stjenci crijeva i većina ih je već u fazi proširenosti i metastaziranja.

Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom je inače jedan od najčešćih oblika zloćudnih oboljenja u svim razvijenim zemljama sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti. Smatra se da će u razvijenim zemljama od raka debelog crijeva tijekom života oboljeti približno 4,6% muškaraca i 3,2% žena, a omjer incidencije i mortaliteta između muškaraca i žena iznosi 1,05:1.

Rizik od razvoja raka debelog crijeva znatno raste nakon 40. godine života, a 90% svih karcinoma otkrije se u osoba starijih od 50 godina. Svaka osoba starija od 50 godina nosi 5% rizika da će do 74. godine razviti rak debelog crijeva, odnosno 2,5% rizika da će umrijeti od raka debelog crijeva.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva ima za cilj što ranije dijagnosticiranje što bi u petogodišnjem razdoblju rezultiralo smanjivanjem smrtnosti od raka debelog crijeva za 15%. Programom je obuhvaćena ukupna populacija u dobi od 50 do 74 godine, a svi građani imaju jednaku mogućnost sudjelovanja u programu probira, što znači i oni socijalno najugroženiji.

Dogovorite besplatnu detekciju zračenja na tel:

091/789 35 02